Kometi

Odakle dolaze kometi? 1950. godine, Nizozemac J. H. Oort, postavio je teoriju po kojoj, na kraju Sunčevog sustava, postoji kometski oblak, kasnije nazvan Oortov oblak, u kojemu se kreću kometi. Oni svoje porijeklo vuku još iz doba stvaranja Sunčevog sustava, kada su se na velikoj udaljenosti od Sunca, na niskim temperaturama, međuzvjezdana prašina i plin, kondenzirali u malena tijela, koja su sastavljena pretežito od leda različitih spojeva. Tako možemo reći da su kometi ili poznatiji u našemu narodu kao “zvijezde repatice”, vrlo rijetka nebeska tijela, sastavljena iz malih čvrstih komada i vrlo rijetkog plina.

Kad nije previše udaljen od Sunca, komet se sastoji obično iz tri dijela: vrlo male jezgre, koja može ali i ne mora biti, od leda i mineralne tvari gdje se nalazi najveći dio njezine mase, magličaste kome, koja se sastoji od sitnih čestica prašine i razrijeđenih plinova, koja obavija jezgru, i od repa koji se stvara oko jezgre u unutrašnjosti kome. Jezgra, zajedno s komom, naziva se glava. Rep je većinom dvostruk: pravocrtni, plinoviti i onaj od prašine, zakrivljen. Oba imaju upadljivu osobinu: uvijek su okrenuti suprotno od Sunca, što je posljedica tzv. Sunčevog vjetra koji otpuhuje malene čestice od kojih se sastoji rep. Može se vidjeti samo na udaljenostima od Sunca manjim od 600 milijuna kilometara.

Promjer jezgre prosječno iznosi samo nekoliko kilometara, dok se koma odnosno atmosfera ili plinovito-prašinasti omotač kometa, proteže na nekoliko desetaka tisuća kilometara od jezgre. Nakon kome, prigodom približavanja Suncu, stvara se kometski rep, zbog sve jačeg isparavanja plina i utjecaja Sunčevog vjetra, a rep može biti dug i preko 150 milijuna kilometara kolika je udaljenost od Zemlje do Sunca. Prolazak kometa blizu Sunca ima za posljedicu znatan gubitak njegove mase. Isparavanjem jezgre stvara se rep kometa.

Komete možemo svrstati u tri grupe po karakteristikama njihovih putanja: 1. kometi s kratkim periodom (nekoliko godina), čiji se afeli nalaze približno na Jupiterovoj udaljenosti od kojih niti jedan nije sjajan; 2. kometi sa srednjim periodom (manjim od 200 godina), čiji se afeli nalaze na Neptunovoj udaljenosti ili većoj; 3. kometi s dugim periodom (preko 200 godina), i neperiodični kometi, čija putanja nije eliptična već parabolična ili hiperbolična.


Komet C/2014 Q2 Lovejoy


Komet C/2014 L4 (PANSTARRS)


Natrag…

Share Button