Mjesečeva površina

Svi znamo kako izgleda Mjesec, gledan sa Zemlje. No, da bismo ga mogli bolje vidjeti, potreban nam je dalekozor. Pomoću njega, jasnije ćemo vidjeti one “fleke” na njegovoj površini, svjetlija i tamnija područja koja nam se prikazuju kada ga gledamo prostim okom. No, što su ta područja zapravo?

Od pamtivijeka ljudi zagledaju Mjesec i nebo, nebi li uspjeli dokučiti što se to tamo gore nalazi. Tako su se rađale razne teorije i pretpostavke, na osnovu kojih su ljudi opisivali pojave oko sebe. Mjesec nije iznimka. Tako su ljudi mislili da na Mjesecu ima puno vode, pa su zaključili da su ona tamnija područja koja se primjećuju na Mjesečevoj površini, zapravo mora i oceani. Pa su im dali i imena. Ti nazivi su ostali i do dana današnjega.

Naš Mjesec jedan je od najvećih prirodnih satelita u našemu Sunčevom sustavu. Promjer mu je 3476 kilometara. Najveća udaljenost Mjeseca od Zemlje (apogej) iznosi 405 000 kilometara, srednja udaljenost iznosi 384 000 kilometara, a najmanja udaljenost (perigej) je 363 000 kilometara. Razlika u udaljenostima nastaje zbog toga što se Mjesec (kao i većina ostalih nebeskih tijela) kreće oko Zemlje po eliptičnoj stazi. Na svom putu pokazuje nam svoje mijene, mlađak kada ga ne vidimo, prvu četvrt kada se prividno udaljava od Sunca, pun mjesec kada je cijeli osvijetljen, i zadnju četvrt kada se prividno približava Suncu u jutro.


Pogledajte Mjesečeve mijene



Natrag…

Share Button