Zvijezde

Od dana kada je čovjek prvi puta pogledao kroz teleskop, pa sve do danas, zvijezde su mu uvijek izgledale kao točkice. Ma koliko gradili velike i moćne teleskope, zvijezde uvijek vidimo kao sitne točkice. Zvijezde su toliko daleko, da ih ni najmoćnijim teleskopima ne možemo dovoljno “povećati” da ih vidimo drugačije.

Zvijezde koje mijenjaju sjaj, a da razlog nije zemljina atmosfera, nego im se polumjer ritmički mijenja, zovu se promjenjive zvijezde. Mogu biti kratkoperiodičke, srednjoperiodičke i dogoperiodičke. Ove zadnje su obično zvijezde divovi, ali i općenito su promjenjive zvijezde, divovi.

Postoje i dvojne ili višestruke zvijezde. To su zvijezde koje se okreću oko zajedničkog središta. Mogu imati različita vremena obilaska i udaljenosti od središta. Ima ih jako puno.

Zacijelo ste čuli za nove ili supernove zvijezde. Nove su zvijezde dobile to ime iz razloga što su se “pojavile” na mjestu gdje ih prije “nije” bilo. Riječi pojavile i nije su u navodnicima zato što to nije posve točno. Naime, te zvijezde jesu tamo bile, ali ih mi zbog njihova slabog sjaja nismo prije vidjeli. Do fenomena nove uvijek dolazi u zbijenom binarnom sustavu koji se sastoji od zvijezda tipa bijeli patuljak i crveni div. Dio plinova u vanjskim dijelovima crvenog diva, bude uhvaćen u gravitacijsko polje bijelog patuljka, pri čemu nastaje serija nuklearnih eksplozija koje toliko užare atmosferu bijelog patuljka, da tijekom nekoliko dana njegov sjaj toliko poraste da ga možemo vidjeti kao pojavu nove. Reakcija se nije u stanju sama održavati i bijeli patuljak se ubrzo primiruje, do iduće prilike. Cijeli proces se odvija samo u vanjskom dijelu zvijezde i obuhvaća samo otprilike tisućiti dio zvijezde.

Supernova je znatno više od nove. Kod supernove dolazi do eksplozije same jezgre zvijezde i njezinog kolapsiranja, pri čemu ostaje neutronska zvijezda, vrlo velike zgusnute mase.Nakon eksplozije supernove, izbačeni plin se širi i mi ga vidimo u obliku maglica raznih oblika. U životu velikih zvijezda postoje dvije sile koje se međusobno nalaze u ravnoteži, a to su gravitacija, koja nastoji sabiti zvijezdu i termonuklearni procesi u samoj jezgri zvijezde, koji nastoje “raširiti” zvijezdu. Kada se potroši gorivo u jezgri zvijezde, gravitacija napokon uspije stlačiti preostali dio zvijezde koja se “uruši u sebe”, nakon čega dolazi do eksplozije i nastaje supernova. Naravno, ovo je vrlo pojednostavljeni opis. Sve je to inače puno kompliciranije.


Nove zvijezde


Natrag…

Share Button