Svemir. To je radno mjesto zvjezdarnice Apollo. Najljepše radno mjesto koje možete zamisliti. Moje ime je Danijel Reponj. Vlasnik sam ovih web stranica i zvjezdarnice Apollo. Radim kao astronom amater u mojoj zvjezdarnici Apollo. Astronomi amateri su ljudi koji uživaju baveći se astronomijom ali im astronomija ne služi kao izvor prihoda. Hvala vam što ste došli ovdje i nadam se da ćete baš tu pronaći odgovore na svoja pitanja i naučiti nešto novo.
Rad zvjezdarnice Apollo u 2021. godini
Eto, još jedna godina je iz nas. Red je da vidimo što sam sve radio iz zvjezdarnice Apollo u 2021. godini. Znate ono, koliko, kada, čime i sve što je zanimljivo. Da sada tu ne bude samo hrpa suhoparnih podataka, stavio sam i mnoštvo šarenih dijagrama koji će vam jasno prikazati kako je to izgledalo. Ako nikada niste imali prilike stvoriti predodžbu kako izgleda rad u jednoj zvjezdarnici, sada ćete imati priliku vidjeti kako to izgleda. Pa krenimo. Ukupno sam odradio 369 promatranja i snimanja.
Što sam bilježio?
Zviježđa – koliko su teleskopi gledali objekte u pojedinim zviježđima
Dani u tjednu – kojim danima se promatralo više, a kojima manje
Okulari – koji su se okulari i koliko koristili
Filtri – korištenje raznih filtera
Sati – u koje vrijeme se promatralo
ID – promatranje objekata po ID oznakama
Kamere – koliko su se koristile kamere
Po mjesecima – koliko se promatralo u pojedinom mjesecu u godini
Tipovi objekata – koji tipovi objekata su se promatrali
Optička pomagala – koji objektivi i slično
Vidljivost – ocjene atmosferskih prilika
Kvaliteta slike – kakva je bila kvaliteta vidljivosti pri promatranjima
Teleskopi – koliko se koji teleskop koristio
Transparentnost – uvjeti u atmosferi
Moram vam objasniti ukratko što se na grafikonima vidi. S lijeve strane svakog grafikona nalazi se tabelarni prikaz elemenata koji su uzeti u obradu, koliko se koristilo ili promatralo te podatak u postocima korištenja ili promatranja. Desno od toga nalazi se grafikon u kojemu se elementi iz tabele nalaze prikazani u različitim bojama i odsječcima s oznakama za svaku od njih, odnosno nazivima na što se pojedini odsječak odnosi. I u glavnom to je to. Nije ništa komplicirano.
Zviježđa
Ovdje vidimo koja sam zviježđa promatrao, odnosno koliko često. Najčešće sam promatrao objekte u zviježđu Lav, a najrjeđe u zviježđima Mali medvjed, Herkul i Škorpion.
Lav 44 puta
Bik 39 puta
Djevica 33 puta
Blizanci 30 puta
Vodenjak 27 puta
Ribe 23 puta
Rak 22 puta
Zmijonosac 21 puta
Jarac 18 puta
Strijelac 15 puta
Vaga 11 puta
Volar 9 puta
Ovan 8 puta
Labud 8 puta
Orao 7 puta
Veliki medvjed 6 puta
Strjelica 5 puta
Dupin 5 puta
Štit 5 puta
Sjeverna kruna 4 puta
Ždrijebe 4 puta
Kit 3 puta
Mali lav 3 puta
Lovački psi 3 puta
Berenikina kosa 3 puta
Lisica 3 puta
Gušterica 3 puta
Kasiopeja 2 puta
Veliki pas 2 puta
Mali medvjed 1 puta
Herkul 1 puta i
Škorpion 1 puta.
Dani u tjednu
Kojim danima sam najčešće promatrao? Pa eto, ispada da sam najaktivniji bio ponedjeljkom, a najrjeđe sam promatrao četvrtkom.
Ponedjeljkom sam promatrao 80 puta
Utorkom 68 puta
Srijedom 46 puta
Četvrtkom 37 puta
Petkom 47 puta
Subotom 39 puta
Nedjeljom 52 puta
Okulari
Kojim okularima sam najčešće promatrao? Zbog osnovne zadaće u zvjezdarnici Apollo, a to je promatranje aktivnosti Sunca, za potrebe metode projekcije Sunca na zaslon, najčešće sam koristio okular Explore Scientific Maxvision 24 mm 68°, 242 puta, a najmanje okular TC Super Plossl 25 mm, 5 puta. Naravno, imam ja još okulara no njih nisam uopće koristio. Sram me i stid bilo.
Filtri
Koristio sam dva filtra. Najčešće, naravno, zbog snimanja aktivnosti Sunca, korišten je filtar za Sunce, Baader astrosolar filtar i to 59 puta. Na astrokameri sam 20 puta koristio Baader UV/IR cut and Luminance Filter.
Sati po danu
Kojim satima sam najčešće promatrao? Pa eto, Sunce sam najčešće promatrao između 13 i 14 sati. Između 7 i 8 sati sam najmanje bio aktivan po tom pitanju.
00-01 sati – 34 puta
01-02 sati – 13 puta
02-03 sati – 8 puta
03-04 sati – 8 puta
07-08 sati – 1 puta
08-09 sati – 9 puta
09-10 sati – 10 puta
10-11 sati – 9 puta
11-12 sati – 28 puta
12-13 sati – 39 puta
13-14 sati – 42 puta
14-15 sati – 39 puta
15-16 sati – 33 puta
16-17 sati – 14 puta
17-18 sati – 13 puta
18-19 sati – 4 puta
19-20 sati – 6 puta
20-21 sati – 3 puta
21-22 sati – 10 puta
22-23 sati – 18 puta i
23-24 sati – 32 puta
Po ID oznakama
To su različite identifikacijske oznake u različitim katalozima nebeskih objekata.
Sunce 238 puta
HR objekti 73 puta
Mjesec 8 puta
Saturn 7 puta
Jupiter 7 puta
GCVS – Objekti iz Općeg kataloga promjenjivih zvijezda, 6 puta
Bayer – Objekti iz Bayerovog kataloga zvijezda, 6 puta
SAO – Objekti iz Smithsonian Astrophysical Observatory Star Cataloga, 5 puta
ST – Objekti u Katalogu dvojnih zvijezda, 3 puta
Nova, nove zvijezde, 3 puta
Asteroid, 2 puta
Neptun, 2 puta
I po jedan puta Vestu, Veneru, objekt iz HIP kataloga (The Hipparcos and Tycho Catalogue), Objekt iz Flamsteedovog kataloga, zvijezdu Albireo, zvijezdu Deneb i jedan NGC objekt.
Kamere
Čime sam i koliko snimao? Najčešće sam koristio Canon EOS 650D, a manje
ZWO ASI 462MC planetarnu kameru. Canon sam koristio 164 puta, a ZWO ASI 462MC, 77 puta.
Promatranje po mjesecima
Najaktivniji sam bio u devetom mjesecu, rujnu, a najmanje sam aktivan bio jedanaestom mjesecu, studenome.
U siječnju 12 puta
U veljači 19 puta
U ožujku 27 puta
U travnju 17 puta
U svibnju 33 puta
U lipnju 52 puta
U srpnju 58 puta
U kolovozu 38 puta
U rujnu 73 puta
U listopadu 20 puta
U studenom 7 puta u
U prosincu 13 puta.
Tipovi objekata
Što sam najčešće promatrao? Pa naravno Sunce, a najmanje sam promatrao planetarne maglice. Tko bi rekao. ?
Sunce 238 puta
Zvijezde 31 puta
Višestruke sustave zvijezda 22 puta
Dvojne zvijezde 21 puta
Planete 18 puta
Trostruke sustave zvijezda 17 puta
Mjesec 8 puta
Promjenjive zvijezde 4 puta
Asteroide 2 puta
Nove 2 puta
Patuljasti planet 1 puta
Planetarnu maglicu 1 puta.
Optička pomagala
Najčešće sam koristio TS APO Barlov 2,5x, a najmanje objektiv i teleobjektiv za fotoaparat.
TS APO Barlov 2,5x sam koristio 37 puta
Objektiv Canon EF-S 18-55 mm sam koristio 2 puta
Teleobjektiv Canon 55-250 mm sam koristio 1 puta
Ocjene atmosferskih prilika
Uglavnom je bilo potpuno vedro. Najmanje je bilo promatranja kada je bilo uglavnom oblačno. Pa to je i logično. Tada sam Sunce lovio u rupama u oblacima kako bih na brzinu zabilježio pjege i to je uglavnom to. Ništa drugo se ni nije moglo tada promatrati.
Potpuno vedro bilo je 236 puta
Oblaci nošeni vjetrom bili su 87 puta
Visoka magličasta oblačnost bila je 29 puta
Vedro sa sumaglicom bilo je 11 puta
Uglavnom oblačno bilo je 4 puta.
Kvaliteta slike
Uglavnom je najčešće bila jasna slika. Samo 4 puta su uvjeti bili tako loši da se detalji na Suncu nisu mogli vidjeti.
Sasvim jasna slika bila je 188 puta
Slika je povremeno treperila 119 puta
Detalji su bili dosta mutni 31 puta
Slika je jako treperila 22 puta i
Detalji se nisu vidjeli 4 puta.
Teleskopi
Od dva teleskopa, najčešće sam koristio Sky-Watcher Maksutov 127/1500 mm, 348 puta, a najmanje Celestron SCT 11, 31 puta. I to je logično jer Mak koristim za promatranje Sunca.
Koje sam objekte konkretno promatrao i snimao?
Zvijezda Mira Ceti – 3 puta
Zvijezdu Sirius – 2 puta
Nova Cassiopeiae 2021 – 2 puta
Zviježđa Veliki i Mali medvjed te zvijezda u njima
– Dubhe, Alcor, Mizar, Lalande 21185, Groombridge 1830, Alula Australis i Sjevernjača
Zviježđe Djevica i zvijezda u njemu
– Spica, Alaraf, Porrima i Vindemiatrix
Djelomična (prstenasta) pomrčina Sunca
Nova Herculis 2010
Zviježđe Lav i zvijezda u njemu
– Zosma, Denebola, Regulus
ZviježđeMali lav te zvijezda u njemu
– Algieba, Jota Leonis, Beta Leonis minoris, 21 Leonis minoris i 10 Leonis minoris
Zviježđa Vaga i Lovački psi te zvijezda u njima
– Alpha, beta, gama i delta Librae, alpha, beta i gama Canum Venaticorum
Zviježđa Berenikina kosa
– Alfa, beta i gama
Zviježđe Volar i zvijezda u njemu
– Alfa, beta, gama, delta, epsilon, PI, zeta i W
Zviježđe Sjeverna kruna i zvijezda u njemu
– Alfa, beta, gama i tau
Barnardovu zvijezdu
Novu RS Ophiuchi – 2 puta
Asteroid 12 Victoria – 2 puta
Eto, i to je to.