Zvjezdane vedute – Berenikina kosa (Coma Berenices)

Umjetnički prikaz zviježđa Berenikina kosa. © Ljubaznošću: Stellarium

Početna stranica Projekta Zvjezdane vedute s popisom zviježđa koja će se snimati, nalazi se ovdje pa ju svakako držite na oku radi lakšeg praćenja.

*Karta zviježđa Berenikina kosa. © Ljubaznošću: IAU and Sky & Telescope magazine (Roger Sinnott & Rick Fienberg)*

Na ovom dijelu neba smješten je veliki broj galaksija. Neke su dostupne za promatranja većim amaterskim teleskopima. M 64 ili NGC 4826 je oznaka za čuvenu galaksiju popularno nazvanu “Crno oko“. Ona je spiralna, tipa Sb sa sjajem 6,6^m. Dimenzije sistema se kreću 5′ x 8′, a udaljena je 44 milijuna svjetlosnih godina. Otkrio ju je Bode 1779. godine. Na snimcima galaksije zapaža se tamna oblast neprozirne materije. Prema Holmbergu M 64 sadrži oko 800 milijardi sunaca. Linearni promjer joj je 49 kiloparseka. Po apsolutnom sjaju ovo je jedna od najsjajnijih galaksija u Messierovom katalogu.

*Galaksija Messier 64. © Ljubaznošću: Tomislav Anić*

Galaksija M 85 (NGC 4382) je tipa SO, promjera 3′ sjaja 9,3^m, a udaljena je 41 milijuna svjetlosnih godina. Prvi ju je opazio Mechain 1781. godine.

*Galaksija Messier 85. © Ljubaznošću: ESA / Hubble*

Odmah kraj nje je galaksija M 84 koja ulazi u zviježđe Virgo.

*Galaksija Messier 84. © Ljubaznošću: ESA / Hubble / NASA*

Na udaljenosti od 36 milijuna svjetlosnih godina nalazi se galaksija M 98 ili NGC 4192 tipa Sb. Sjajna je poput zvijezde magnitude 10,7^m i ima kutne dimenzije 81 x 2′. Masa ovog sistema se procjenjuje na 130 milijardi sunaca.

*Galaksija Messier 98. © Ljubaznošću: Tomislav Anić*

U spirale tipa Sc spada galaksija M 99 (NGC 4254) udaljena 41 milion svjetlosnih godina. Sjaj joj je 10,1^m, a kutni razmjeri 5′ x 4′. Sa pedeset milijardi sunčevih masa spada u manje masivne galaksije Virgo grupe.

*Galaksija Messier 99. © Ljubaznošću: Tomislav Anić*

M 100 ili NGC 4321 sa sjajem 10,6^m ulazi u galaksije tipa Sc. Prividni promjer joj je 5′, udaljenost 41 milijuna svjetlosnih godina. Baade je otkrio da je okružena s većim brojem patuljastih eliptičnih galaksija. Prve dvije nove koje su otkrivene u spiralnim galaksijama bile su opažene u ovom sistemu. Nije ju teško opaziti kao kružnu mrlju sa znatno sjajnijim zvjezdolikim nukleusom.

*Galaksija Messier 100. © Ljubaznošću: Tomislav Anić*

α Comae ili Diadema je spektralnog tipa FO. Ima prividni sjaj 5,22^m, a apsolutni 4,0^m. Daleko je 57 svjetlosnih godina.

β CBe je klase GO i ima spektar sličan sunčevom. Udaljena je od Zemlje 27 svjetlosnih godina, ima prividni sjaj 4,32^m. Njen apsolutni sjaj ima veličinu 4,8^m.

γ CBe je narančasti subgigant tipa K3 sa prividnom veličinom 4,56^m i apsolutnom -0,2^m. Udaljen je 300 svjetlosnih godina.

Kuglasti zvjezdani skup M53 — *Kuglasti zvjezdani skup Messier 53. © Credit: NASA/STScI/WikiSky*

M 53 (NGC 5024) je kuglasti skup sa prividnim sjajem 7,3^m. Nalazi se na rastojanju od 20 kiloparseka.

Grčki alfabet

Kao što već sigurno znate, vidjeli ste to puno puta, mnoge zvijezde i objekti u svemiru nose oznake iz grčkog alfabeta. S obzirom da nam on nije u svakodnevnoj uporabi, ovdje su popisana sva slova grčkog alfabeta, velika i mala kao i njihovi nazivi. To će vam olakštati snalaženje i prepoznavanje objekata koji imaju nazive ili dijelove naziva slovima iz grčkog alfabeta.

Veliko slovo	Malo slovo	Naziv	Veliko slovo	Malo slovo	Naziv
Α	α	alfa	Ν	ν	ni
Β	β	beta	Ξ	ξ	ksi
Γ	γ	gama	Ο	ο	omikron
Δ	δ	delta	Π	π	pi
Ε	ε	epsilon	Ρ	ρ	ro
Ζ	ζ	zeta	Σ	σ, ς	sigma
Η	η	eta	Τ	τ	tau
Θ	θ	theta	Υ	υ	ipsilon
Ι	ι	jota	Φ	φ	fi
Κ	κ	kapa	Χ	χ	hi
Λ	λ	lambda	Ψ	ψ	psi
Μ	μ	mi	Ω	ω	omega

Kučerine astronomijske crtice

Oton Kučera u svojoj je knjizi Naše nebo, 1895. godine napisao:

Spojiš li Srce Karlovo s poznatom nam Denebolom u Lavu, naći ćeš u sredini toga pravca hrpu od 7 malih zvjezdica 4. vel., koje čine posebno zviježđe: Kosu Berenikinu. Doći ćeš do te ubave hrpice zvjezdica također, ako spojiš Mizara (srednju zvijezdu u repu Medvjedovu) sa Srcem Karlovim, pa taj pravac produžiš preko Karlova Srca za njegovu dužinu. To je malena, ali zanimljiva hrpa sunaca, dosta raštrkanih. Za prosto oko nije osobito jasna, ali u kazališnom staklu i nešto većem binoklu (5-6 put uvećanja), pa u malenu durbinu s malim uvećanjem vanredno je lijepa.

Legenda kaže

Skupinu zvijezda slabog sjaja u blizini Denebole, dugo se smatralo dijelom Lava, čupom dlake na kraju njegova repa. Obično se drži da je taj asterizam u punokrvno zviježđe promaknuo tek Tycho Brahe, premda je on još u antici bio nazivan kosom ili uvojkom. Danas ga znamo kao Berenikinu kosu, jedino zviježđe nazvano po nekoj povijesnoj ličnosti: egipatskoj kraljici iz trećeg vijeka stare ere, ženi Ptolomeja III Dobročinitelja.

Nakon što se potonji zaputio u vojni pohod u Siriju, Berenika se zavjetovala žrtvovati svoju dugu bujnu kosu božici Afroditi, samo ako joj ova vrati muža živa i zdrava. Nakon kraljeva trijumfalnog povratka, Berenika je svoj zavjet i ispunila, unatoč suprugovom negodovanju. Međutim, već sutradan kosa bijaše nestala iz hrama u koji ju je kraljica pohranila.

Dvorski astronom Konon protumačio je zaprepaštenom kraljevskom paru što se zbilo: dar se bio toliko svidio božici ljubavi, da ga je ona uzdigla na nebo i postavila ga kao zviježđe između Lava i Volara. Čini se da su kralj i kraljica bili posve zadovoljni tim nadnaravnim objašnjenjem. Jedna od najsjajnijih zvijezda te blijede konstelacije, naziva se Dijadem: ona je kruna u kosi kraljice Berenike.

Ako vam neki pojmovi koji se ovdje spominju nisu jasni, tada njihovo objašnjenje potražite u Astronomskom rječniku koji se nalazi u repozitoriju zvjezdarnice Apollo.

Želite li točno znati gdje se što od navedenoga nalazi, toplo vam preporučujem da iskoristite Stellarium, besplatni planetarijski program koji će vam pokazati sve što vas zanima. Ako vam ne odgovara instaliranje na svoje računalo, postoji i Stellarium na webu pa ga možete koristiti bez instaliranja, na njihovim web stranicama. Isto tako, postoji i Stellarium za vaše pametne telefone i tablete, kako za Android, tako i za Appleove uređaje.

Zahvale

Velika zahvala Muhamedu Muminoviću, autoru mnogih udžbenika iz astronomije u bivšoj Jugoslaviji. Generacije su odrastale učeći iz njegovih knjiga, o svemiru. Jedna od njih je i knjiga Zvjezdane staze iz koje potječu i ovi tekstovi koje ste upravo pročitali. Ljubazno mi je dozvolio da ih koristim za svoje potrebe snimanja zviježđa, na čemu mu se izuzetno zahvaljujem.

Također se zahvaljujem i Zoranu Knezu koji mi je dozvolio da objavim ovdje njegove tekstove o astronomskim mitovima i legendama koje je marljivo prikupljao.

Zahvale:
Tomislav Anić – galaksije M 64, M 98, M 99 i M 100
Ivica Jerčić – galaksija M 100
ESA / Hubble / NASA – galaksije M 84 i M 85
NASA / STScI / WikiSky – zvjezdani skup M 53

Neke od spomenutih materijala, i još više, možete pronaći na stranicama prvog hrvatskog elektroničkog časopisa za astronomiju i astronautiku M111, na čemu se zahvaljujem Marinu Tumpiću, koji ih je prikupio i sačuvao na webu.
Neke od njih nalaze se i u repozitoriju zvjezdarnice Apollo.