Umjetnički prikaz zviježđa Lav i Mali lav

 

Početna stranica Projekta Zvjezdane vedute s popisom zviježđa koja će se snimati, nalazi se ovdje pa ju svakako držite na oku radi lakšeg praćenja.


Dogodovštine sa snimanja

Čovjek bi pomislio da to nije nikakav problem. U stvari, i nije bio dok sam snimao sama zviježđa. Snimanje gomile lightova i nešto darkova prošlo je u redu. Kasnije su se stvari zakomplicirale. Trebalo je snimiti sve ove zvijezde koje se spominju, a vrijeme nije poslužilo. Da stvar bude kompliciranija, zviježđa Lav i Mali lav su se u međuvremenu preselila na sami zapad, a noć počinje sve kasnije.

 

Zviježđa Lav i Mali lav, 3.6.2021.


Prije 22 sata nema ni govora o nekakvim snimanjima. I onda dođe noć, a pojave se oblaci. I opet ništa. I tako danima. Zatim se razvedri, ali se pojavi Mjesec. I točno tamo gdje ne treba, među zvijezdama u Lavu. E, onda čekaj opet nekoliko dana da se Mjesec preseli na jug, i unatoč jakoj mjesečini, koja nije toliko problematična za snimanje pojedinačnih zvijezda kroz teleskope, pojavi se saharski pijesak u atmosferi. A to je toliko iritantna pojava da, u kombinaciji s atmosferom koja “kuha”, potpuno onemogućava snimanje Mjeseca, odnosno detalja na Mjesečevoj površini.

Karta zviježđa Lav
Karta zviježđa Lav. © Ljubaznošću: IAU and Sky & Telescope magazine (Roger Sinnott & Rick Fienberg)

Za zvijezde je još nekako prošlo, no u zadnji tren, jer za koji dan pojedine zvijezde u Lavu više neće biti dostupne za snimanje. Gotovo je za ovu sezonu. I zato sam iskoristio prvi dan ljeta, odnosno noć, da snimim te zvijezde, pa i kroz nebo prekriveno finim saharskim pijeskom kojega obasjava mjesečina.

 

Zviježđa Lav i Mali lav, 3.6.2021.


Trebalo je snimiti Regulusa, Denebolu, Zosmu, pa dvojne zvijezde Algiebu i Jotu Leonis, i u Malom lavu zvijezde Betu Leonis Minoris, 10 Leonis Minoris i 21 Leonis Minoris. A 10 Leonis Minoris je bila toliko nisko, da ju nisam mogao “dohvatiti” teleskopom MAK 127 nego sam morao koristiti veliki Celestron 11. Ne zato što je slabog sjaja nego zato što je MAK 127 montiran odmah pored Celestrona 11 pa kada se montaža s teleskopima okrene prema zapadu, zvijezda 10 Leonis Minoris nalazi se tik ispod ruba zapadnog zida zvjezdarnice Apollo, taman toliko da ju MAK 127, koji se tada postavi ispod Celestrona 11, ne može vidjeti. No, Celestron 11 ju je mogao “dohvatiti” pa sam ju snimao njime.

Karta zviježđa Mali lav
Karta zviježđa Mali lav. © Ljubaznošću: IAU and Sky & Telescope magazine (Roger Sinnott & Rick Fienberg)

 

Zviježđa Lav i Mali lav, 3.6.2021.


A zbog “kuhanja” atmosfere i svega ovoga što sam spomenuo, bio je neostvariv zadatak jasno snimiti dvojnu zvijezdu Jotu Leonis. Imam ju samo na jednom snimku na kojemu se vide razdvojene komponente. Želio sam jasnije snimiti ih pod većim povećanjem, no taj pothvat nije uspio. Jednostavno se nisu mogle razdvojiti jer uvjeti u atmosferi to nisu dozvoljavali.

Mjesečina sa saharskim pijeskom u atmosferi, 23.6.2021.Na slici je vidljiva silueta stupa s meteorološkom postajom, a na vrhu stupa vidi se “Kiklop”, meteorska kamera Hrvatske meteorske mreže koja po noći snima meteore.


Bilo je previše turbulencija zraka, pijeska u atmosferi i mjesečine koja je sve to “zaogrnula” plaštom svijetle “juhe” koja se nije smirivala, a kako stvari stoje, tako će biti do kraja ovoga tjedna. Samo sam gubio vrijeme, trošio živce i resurse, a rezultati su bili nikakvi. Pa sam zaključio da se ne vrijedi dalje natezati oko toga. Na neke stvari poput ovih, jednostavno nisam mogao utjecati. No, zadovoljan sam jer sam ipak, u zadnji čas, odradio sve što sam planirao i zbog toga sada možete upoznati proljetna zviježđa Lava i Malog lava. Dvije mačke na nebu.

 
Lav (Leo)

α Leonis ili Regulus (Kraljević) je zvijezda prividne veličine 1,34m i apsolutne -0,2m. Udaljena je 68 svjetlosnih godina. Njen pratilac je žuta zvijezda s prividnim sjajem 7,6m i jedan bijeli patuljak.

Zvijezda Regulus, 21.6.2021.


β Leo ili Denebola je udaljena 42 svjetlosnih godina. Spada u zvijezde klase A4 i ima površinsku temperaturu 20.000° K. Prividni sjaj joj iznosi 2,23m, a apsolutni sjaj 1,6m.

Zvijezda Denebola, 21.6.2021.


 

Zvijezda Denebola, 21.6.2021.


γ Lava ili Algieba je veoma lijepa dvojna zvijezda. Sastoji se od žute i narančaste komponente koje oko težišta obiđu jednom u 619 godina. Primarna zvijezda ima spektar KO, a sekundarna G5. Od Zemlje su udaljene 130 svjetlosnih godina.

Zvijezda Algieba, 21.6.2021.


δ Leonis ili Zosma je spektralnog tipa A2 i daleko je 68 svjetlosnih godina. Prividni sjaj joj je 2,6m. Zvijezda ι Leonis je dvojna čije komponente obiđu težišni centar za 181 godinu.

 

Zvijezda Zosma, 21.6.2021.

 

Zvijezda Jota Leonis, 21.6.2021.


Zviježđe Lav sadrži veći broj galaksija od kojih su četiri sjajnije. M 65 i M 66 zajedno sa NGC 3628 čine trojni sistem.

 

Leo triplet
Leo triplet. © Ljubaznošću: Saša Nuić.  M 65 (dolje), M 66 (gore) i NGC 3628 – Hamburger galaksija (desno)


Galaksija M 65 (NGC 3623) ima prividni sjaj 9,5m i svjetlost od nje putuje 20 miliona godina. To je spiralna galaksija tipa Sa s kutnim dimenzijama 8′ x 2′. Masa joj je 140 milijardi sunčevih masa prema prvim procjenama, najnovije govore da bi ovaj broj trebao biti dvostruko veći. Galaksija sadrži dosta tamne materije. U tip Sb ulazi susjedna galaksija M 66 ili NGC 3627 od koje nas dijeli udaljenost ravna 39 milijuna svjetlosnih godina. Sjaj joj je nešto veći od prethodno opisanog zvjezdanog sistema i iznosi 8,8m. Po dimenzijama je veća od M 65, ali zato njena masa dostiže svega polovinu mase njenog susjeda.

 

NGC 3628 – Hamburger galaksija
NGC 3628 – Hamburger galaksija. © Ljubaznošću: Saša Nuić


M 95
je premoštena spiralna galaksija tipa SBb. Prividni sjaj joj je 10,4m i ima kutni promjer 3′. Daleko je 29,3 miliona svjetlosnih godina Ona je član poznate Leo grupe galaksija u koju spadaju prethodno opisani sistemi i još pet sjajnijih galaksija.

 

Messier 95
Galaksija M 95. © Ljubaznošću: Tomislav Anić


Vrlo blizu nje možemo potražiti spiralni sistem M 96 (NGC 3368) udaljen također 293 miliona godina svjetlosti. Ima tip Sa, magnitudu 9,1m i kutne dimenzije 4′ x 3′. Veća je i masivnija od svog susjeda. Smatra se da sadrži 160 milijardi zvijezda.

 

Galaksija M 96
Galaksija M 96. © Ljubaznošću: Tomislav Anić

 

Galaksije u Lavu
Galaksije u Lavu. © Ljubaznošću: Milan Miloradović

 

Galaksije M 95 i M 96. © Ljubaznošću: AD Aristarh - timski rad
Galaksije M 95 i M 96. © Ljubaznošću: AD “Aristarh”

Mali lav (Leo minor)

Ovo je malo i ne osobito zanimljivo zvježđe. β Leonis Minoris je gigant klase G8 i prividne veličine 4,41m. Udaljen je 180 svjetlosnih godina.

21-425-36-0-M-F


21 Leonis Minoris
je također gigant sa spektrom A5. Prividni sjaj ove zvijezde je 4,47m a apsolutni -1,6m. Daleko je 120 svjetlosnih godina.

 

Zvijezda 21 Leonis Minoris, 21.6.2021.


10 Leonis Minoris
i je žuti gigant tipa G6 koji ima prividni sjaj 4,62m. Svjetlost od njega putuje 172 godine.

 

Zvijezda 10 Leonis Minoris, 21.6.2021.

 

Zvijezda 10 Leonis Minoris, 21.6.2021.


θ Leonis Minoris
je patuljasta zvijezda spektralnog tipa K2 i veličine 3,92m.


Grčki alfabet

Kao što već sigurno znate, vidjeli ste to puno puta, mnoge zvijezde i objekti u svemiru nose oznake iz grčkog alfabeta. S obzirom da nam on nije u svakodnevnoj uporabi, ovdje su popisana sva slova grčkog alfabeta, velika i mala kao i njihovi nazivi. To će vam olakštati snalaženje i prepoznavanje objekata koji imaju nazive ili dijelove naziva slovima iz grčkog alfabeta.

Veliko slovo
Malo slovo
Naziv
Veliko slovo
Malo slovo
Naziv
Α α alfa Ν ν ni
Β β beta Ξ ξ ksi
Γ γ gama Ο ο omikron
Δ δ delta Π π pi
Ε ε epsilon Ρ ρ ro
Ζ ζ zeta Σ σ, ς sigma
Η η eta Τ τ tau
Θ θ theta Υ υ ipsilon
Ι ι jota Φ φ fi
Κ κ kapa Χ χ hi
Λ λ lambda Ψ ψ psi
Μ μ mi Ω ω omega

 

Kučerine astronomijske crtice

Oton Kučera u svojoj je knjizi Naše nebo, 1895. godine napisao:

Kakav je to Lav? I on je iz grčke mitologije prešao na nebo. Petnaest stadija (40 stadija = 1 geogr. milja) daleko od Nemeje u Argolidi na Peloponezu bio je u spilji strašan lav, koji je po okolici nemilo gospodario. Heraklo je to pustošenje dokrajčio ubistvom nemejskoga lava. (Jedno od 12 njegovih djela). Božica Junona, ta silna protivnica Heraklova, smjestila je toga lava među zvijezde.

 

Legenda kaže

Grčka legenda kaže da je lav, koji je živio na Mjesecu, tamo pojeo svu hranu i zbog gladi, napao jednog od konja koji su vukli kočiju u kojoj je bila Selena, božica Mjeseca. Konj je lava u borbi bacio s Mjeseca na Zemlju, u blizinu grada Nemea u Grčkoj. Tamo je lovio ljude i bio tako strašan da je Herkul dobio zadaću da ga ubije. Nije to bio jednostavan zadatak jer je lav imao neprobojnu kožu. Zato ga je Herkul nakon strašne borbe – zadavio, a od njegove je kože napravio neprobojni prsluk. Njemu u čast, Zeus je lava stavio na nebo.


Ako vam neki pojmovi koji se ovdje spominju nisu jasni, tada njihovo objašnjenje potražite u Astronomskom rječniku koji se nalazi u repozitoriju zvjezdarnice Apollo.

Želite li točno znati gdje se što od navedenoga nalazi, toplo vam preporučujem da iskoristite Stellarium, besplatni planetarijski program koji će vam pokazati sve što vas zanima. Ako vam ne odgovara instaliranje na svoje računalo, postoji i Stellarium na webu pa ga možete koristiti bez instaliranja, na njihovim web stranicama. Isto tako, postoji i Stellarium za vaše pametne telefone i tablete, kako za Android, tako i za Appleove uređaje.

Zahvale

Velika zahvala Muhamedu Muminoviću, autoru mnogih udžbenika iz astronomije u bivšoj Jugoslaviji. Generacije su odrastale učeći iz njegovih knjiga, o svemiru. Jedna od njih je i knjiga Zvjezdane staze iz koje potječu i ovi tekstovi koje ste upravo pročitali. Ljubazno mi je dozvolio da ih koristim za svoje potrebe snimanja zviježđa, na čemu mu se izuzetno zahvaljujem.

Također se zahvaljujem i Željku Andreiću, poznatom zagrebačkom astronomu i graditelju astronomskih instrumenata. Sve priče o legendama o tome kako su nastala zviježđa, marljivo je prikupljao, ispričao i dozvolio mi da ih objavim ovdje.

Hvala astronomima s Astroforuma Zvjezdarnice i foruma Astronomskog magazina što su mi ljubazno ustupili svoje astrofotografije za potrebe ovoga članka.

Zahvale:
Saša Nuić – Leo triplet i NGC 3628 – Hamburger galaksija
Tomislav Anić – galaksija M 95 i galaksija M 96
Milan Miloradović – galaksije u Lavu
Astronomsko društvo “Aristarh” iz Kragujevca – galaksije M 95 i M 96

Neke od spomenutih materijala, i još više, možete pronaći na stranicama prvog hrvatskog elektroničkog časopisa za astronomiju i astronautiku M111, na čemu se zahvaljujem Marinu Tumpiću, koji ih je prikupio i sačuvao na webu. Neke od njih nalaze se i u repozitoriju zvjezdarnice Apollo.

Pogledano 295 puta

Share Button
0.00 avg. rating (0% score) - 0 votes

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite CAPTCHA vrijednost.