Projekt Mjesečevih 100

Na Mjesecu možemo vidjeti barem 100 zanimljivosti. No, ima ih daleko više.

Mjesec, naš iskonski pratilac na nebu. Vidimo ga i po danu i po noći. Golim okom primjećujemo tamnija i svjetlija područja. Uzmemo li dalekozor i pogledamo prema Mjesecu, vidjet ćemo neke od najvećih kratera, svijetle pruge, planine i doline. Pogledamo li ga teleskopom, odjednom će nam se prikazati cijeli svijet prekrasnih čudesa na Mjesečevoj površini. Ovisno kakav teleskop koristimo i kakvi su vremenski uvjeti, moći ćemo brojati kratere, a njih ima mnoštvo. Svaki je karakterističan za sebe. Pa zatim Mjesečeva mora, jezera, vulkani, planinski lanci… Ima toliko toga što se može promatrati.

Toga je bio svjestan i Charles A. Wood, planetarni stručnjak, koji je po uzoru na Charlesa Messiera i njegov Messierov katalog, sačinio svojevrsni Mjesečev katalog, popis sto zanimljivosti koje bi svatko koga zanima Mjesec, trebao pogledati. Nazvao ga je The Lunar 100 i objavio u časopisu Sky & Telescope, travnja 2004. godine. Navedeni objekti uključuju kratere, mora, planine i druge značajke, a poredani su po rastućem redoslijedu, prema težini promatranja.

Odlučio sam ići njegovim tragom, s idejom da snimim svaku od sto Mjesečevih zanimljivosti. Taj sam projekt nazvao Mjesečevih 100. Nemam pojma koliko će projekt trajati, to će ovisiti o mnogobrojnim situacijama, no koliko god trajao, svaki puta ću vam ovdje prikazati dokle sam stigao i što sam snimio.

Objekti na Mjesečevoj površini poredani su po težini promatranja. Neki su odmah uočljivi, a za neke će trebati više vremena za pronalaženje, veći teleskopi, neki se vide samo u određenoj mijeni i slično. Uglavnom, zvjezdarnica Apollo opremljena je instrumentima koji su u stanju odraditi sve to i ne bi trebao biti problem oko toga. Naravno, na vremenske (ne)prilike ne možemo utjecati pa će trebati više vremena da se snimi ono što će biti propušteno zbog oblaka. Uglavnom, kada bi sve bilo jednostavno, nedostajao bi izazov, a time i privlačnost da se projekt odradi, zar ne. 🙂

Problemi bi mogli nastati kod objekata Mjesečeve površine koji se nalaze na krajnjim rubovima Mjeseca. Zbog libracije, oni su vrlo teški za opažanja, a kako zvjezdarnica Apollo nema pogled nisko na istočni obzor, tu očekujem probleme oko pronalaženja i snimanja tih dijelova Mjesečeve površine. Libracija je promjena orijentacije Mjesečeve površine u odnosu na motritelja na Zemlji. Vrste libracije su:

dnevna libracija – nastaje zbog promjene položaja promatrača u odnosu na Mjesec uslijed rotacije Zemlje
libracija u širini – nagib Mjesečevih polova prema promatraču na Zemlji uslijed priklona Mjesečeva ekvatora prema ravnini njegove staze oko Zemlje
libracija u dužini – kolebanje položaja Mjeseca u smjeru istok-zapad, uslijed čega promatrač na Zemlji povremeno može vidjeti područja iza istočnog, odnosno zapadnog ruba Mjesečeve ploče. Libracija u dužini posljedica je nejednolike brzine Mjesečeve revolucije oko Zemlje (zbog eliptičnosti njegove staze)
fizička libracija – javlja se zbog nutacije Mjesečeve osi

Mjesečeva libracija je rezultat svih triju libracija.

Kako izgleda Mjesečeva libracija možete pogledati u ovom videu. Primijetite “njihanje” Mjeseca i prividnu promjenu veličine Mjeseca dok nam se približava i udaljava.

Mjesečevih 100

Rbr.	Naziv objekta	Značajka	Promjer	Lat. (°)	Long. (°)
1	Mjesec	Zemljin prirodni satelit	3476 km	–	–
2	Pepeljasta svjetlost	Sunčeva svjetlost reflektirana od Zemlje	–	–	–
3	Dihotomija mora ili planina	Dva materijala različitih sastava	–	–	–
4	Apennines	Obod bazena Imbrium	70 km	18.9 N	3.7 W
5	Copernicus	Arhetipski, veliki i složeni krater	93 km	9.7 N	20.1 W
6	Tycho	Veliki krater sa zrakama nastalim uslijed udara i topljenja	85 km	43.4 S	11.1 W
7	Altai scarp – Altajski škarp	Obod bazena Nectaris	425 km	24.3 S	22.6 E
8	Theophilus, Cyrillus, Catharina	Niz kratera koji ilustriraju faze razgradnje	–	13.2 S	24.0 E
9	Clavius	Nedostaju mu značajke bazena usprkos njegovoj veličini	225 km	58.8 S	14.1 W
10	Mare Crisium – More kriza	More sadržano u velikom kružnom bazenu	540 km	18.0 N	59.0 E
11	Aristarchus	Vrlo svijetli krater s tamnim trakama na zidovima	40 km	23.7 N	47.4 W
12	Proclus – Proklo	Kose, udarne zrake	28 km	16.1 N	46.8 E
13	Gassendi	Krater razlomljenog dna	101 km	17.6 S	40.1 W
14	Sinus Iridum – Zaljev duga	Vrlo veliki krater bez oboda	260 km	45.0 N	32.0 W
15	Straight Wall – Ravni zid	Najbolji primjer mjesečeve mane	110 km	21.8 S	7.8 W
16	Petavius	Krater s kupolastim i razlomljenim dnom	177 km	25.1 S	60.4 E
17	Schröter’s Valley – Schröterova dolina	Divovski vijugavi žlijeb	168 km	26.2 N	50.8 W
18	Tamni rubovi Mora vedrine – Mare Serenitatis	Izrazita područja mora s različitim sastavima	–	17.8 N	23.0 E
19	Alpine Valley – Alpska dolina	Depresijski blok kore Mjeseca, omeđen paralelnim rasjedima	165 km	49.0 N	3.0 E
20	Posidonius	Krater razlomljenog dna	95 km	31.8 N	29.9 E
21	Fracastorius	Krater s ulegnutim i razlomljenim dnom	124 km	21.5 S	33.2 E
22	Aristarchus Plateau – Visoravan Aristarh	Zagonetno uzdignuto područje preplavljeno piroklastima	150 km	26.0 N	51.0 W
23	Pico	Izolirani prstenasti fragment bazena Imbrium	25 km	45.7 N	8.9 W
24	Hyginus Rille	Žlijeb s rupama bez rubova	220 km	7.4 N	7.8 E
25	Messier i Messier A	Par kratera nastalih kosim rikošetnim udarom	11 km	1.9 S	47.6 E
26	Mare Frigoris – More hladnoće	More u obliku luka, neodređenog porijekla	1600 km	56.0 N	1.4 E
27	Archimedes	Veliki krater kojem nedostaje središnji vrh	83 km	29.7 N	4.0 W
28	Hipparchus	Prvi crtež jednog kratera	150 km	5.5 S	4.8 E
29	Ariadaeus Rille	Dugi linearni depresijski blok kore Mjeseca	250 km	6.4 N	14.0 E
30	Schiller	Mogući kosi udar	180 km	51.9 S	39.0 W
31	Taruntius	Mladi krater razlomljenog dna	56 km	5.6 N	46.5 E
32	Arago Alpha & Beta	Vulkanske kupole	26 km	6.2 N	21.4 E
33	Serpentine Ridge – Vijugavi greben	Unutarnji segment prstena bazena	155 km	27.3 N	25.3 E
34	Lacus Mortis	Čudan krater sa žlijebom i grebenom	152 km	45.0 N	27.2 E
35	Triesnecker Rilles	Skupina žlijebova na Mjesečevoj površini	215 km	4.3 N	4.6 E
36	Grimaldi basin	Mali bazen s dva prstena	430 km	5.5 S	68.3 W
37	Bailly	Jedva uočljiv bazen	303 km	66.5 S	69.1 W
38	Sabine & Ritter	Mogući udvojeni udari	30 km	1.7 N	19.7 E
39	Schickard	Dno kratera s prugom izbačenog materijala bazena Orientale	227 km	44.3 S	55.3 W
40	Janssen Rille	Rijedak primjer brdskog žlijeba	190 km	45.4 S	39.3 E
41	Bessel ray – Besselova zraka	Zraka neodređenog porijekla blizu kratera Bessel	–	21.8 N	17.9 E
42	Marius Hills	Kompleks vulkanskih kupola i brda	125 km	12.5 N	54.0 W
43	Wargentin	Krater, do ruba ispunjen lavom ili izbačenim materijalom	84 km	49.6 S	60.2 W
44	Mersenius – Mersenije	Kupolasto dno kratera sa sekundarnim kraterima	84 km	21.5 S	49.2 W
45	Maurolycus	Područje zasićeno kraterima	114 km	42.0 S	14.0 E
46	Regiomontanusov središnji vrh	Mogući vulkanski vrh	124 km	28.0 S	0.6 W
47	Alphonsusove tamne mrlje	Eruptivne tamne mrlje na dnu kratera	119 km	13.7 S	3.2 W
48	Cauchy region – Cauchyjevo područje	Rasjedi, žlijebovi i kupole	130 km	10.5 N	38.0 E
49	Gruithuisen Delta i Gamma	Vulkanske kupole nastale viskoznom lavom	20 km	36.3 N	40.0 W
50	Ravnice Cayley	Čiste, glatke ravnice neodređenog podrijetla	14 km	4.0 N	15.1 E
51	Lanac kratera Davy	Rezultat udara fragmenata kometa	50 km	11.1 S	6.6 W
52	Crüger	Moguća vulkanska kaldera	45 km	16.7 S	66.8 W
53	Lamont	Mogući zakopani bazen	106 km	4.4 N	23.7 E
54	Hippalus Rilles	Žlijebovi koncentrirani u bazenu Humorum	240 km	24.5 S	29.0 W
55	Baco	Neobično glatko dno kratera i okolne ravnice	69 km	51.0 S	19.1 E
56	Australe bazen	Djelomično poplavljeni drevni bazen	880 km	49.8 S	84.5 E
57	Reiner Gama	Uočljivi vrtlog i magnetska anomalija	70 km	7.7 N	59.2 W
58	Rheita Valley – Dolina Rheita	Lanac sekundarnih kratera u bazenu	445 km	42.5 S	51.5 E
59	Bazen Schiller-Zucchius	Loš, degradiran i previdjeli bazen	335 km	56.0 S	45.0 W
60	Kies Pi	Vulkanska kupola	45 km	26.9 S	24.2 W
61	Mösting A	Jednostavan krater blizu sredine Mjeseca	13 km	3.2 S	5.2W
62	Rümker	Velika vulkanska kupola	70 km	40.8 N	58.1 W
63	Imbrium skulptura	Izbačeni materijal u bazenu blizu kratera Bošković i Julije Cezar te iznad njega	–	11.0 N	12.0 E
64	Descartes	Mjesto slijetanja Apollo 16; pretpostavljeno područje planinskog vulkanizma	48 km	11.7 S	15.7 E
65	Hortensius domes – Hortenzijeve kupole	Polje s kupolama sjeverno od Hortenzija	10 km	7.6 N	27.9 W
66	Hadley Rille	Kanal lave u blizini mjesta slijetanja Apolla 15	–	25.0 N	3.0 E
67	Formacija Fra Mauro	Mjesto slijetanja Apollo 14 na izbačenom materijalu područja Imbrium	–	3.6 S	17.5 W
68	Flamsteed P	Predloženo mladi vulkanski krater i mjesto slijetanja Surveyor 1	112 km	3.0 S	44.0 W
69	Kopernikovi sekundarni krateri	Zrake i krateri u blizini Pytheas – Piteje	4 km	19.6 N	19.1 W
70	Bazen Humboldtianum	Udarni bazen s više prstenova	650 km	57.0 N	80.0 E
71	Sulpicius Gallus tamni plašt	Eruptivni pepeo sjeverozapadno od kratera	12 km	19.6 N	11.6 E
72	Tamni haloi u krateru Atlas	Eksplozivne vulkanske jame na dnu kratera Atlas	87 km	46.7 N	44.4 E
73	Smythii basin – Smithov bazen	Teško za promatranje, bazen škarpa i more	740 km	2.0 S	87.0 E
74	Copernicus H	Udarni krater s tamnim haloom	5 km	6.9 N	18.3 W
75	Ptolemaeus B	Depresija nalik tanjuriću na dnu Ptolemeja	16 km	8.0 S	0.8 W
76	W. Bond	Veliki krater razgrađen izbačenim materijalom Imbrium	158 km	65.3 N	3.7 E
77	Sirsalis Rille	Radijalni žlijebovi bazena Procellarum	425 km	15.7 S	61.7 W
78	Lambert R	Pokopani krater “duh”	54 km	23.8 N	20.6 W
79	Sinus Aestuum	Istočni tamni plašt vulkanskog ležišta	90 km	12.0 N	3.5 W
80	Orientale bazen	Najmlađi veliki udarni bazen	930 km	19.0 S	95.0 W
81	Hesiodus A	Koncentrični krater	15 km	30.1 S	17.0 W
82	Linné	Mali krater, nekada se smatralo da je nestao	2.4 km	27.7 N	11.8 E
83	Kraterčići u krateru Plato	Kraterske jame na granici detekcije	101 km	51.6 N	9.4 W
84	Pitatus	Krater s koncentričnim žlijebovima	97 km	29.8 S	13.5 W
85	Langrenusove zrake	Stariji sustav zraka	132 km	8.9 S	60.9 E
86	Prinzovi žlijebovi	Sustav žlijebova u blizini kratera Prinz	46 km	27.0 N	43.0 W
87	Humboldt	Krater sa središnjim vrhovima i tamnim pjegama	207 km	27.0 S	80.9 E
88	Peary	Polarni krater koji je teško promatrati	74 km	88.6 N	33.0 E
89	Valentine Dome	Vulkanska kupola	30 km	30.5 N	10.1 E
90	Armstrong, Aldrin i Collins	Mali krateri u blizini mjesta slijetanja Apollo 11	3 km	1.3 N	23.7 E
91	De Gasparis Rilles	Područje s puno žlijebova	30 km	25.9 S	50.7 W
92	Dolina Gylden	Dio radijalne skulpture Imbrium	47 km	5.1 S	0.7 E
93	Dionizijeve zrake	Neobične i rijetke tamne zrake	18 km	2.8 N	17.3 E
94	Drygalski	Veliki krater u području južnog pola	162 km	79.3 S	84.9 W
95	Procellarum bazen	Mjesečev najveći bazen?	3200 km	23.0 N	15.0 W
96	Planine Leibnitz	Obod Južnog pola – Aitken bazen	–	85.0 S	30.0 E
97	Dolina Inghirami	Izbačeni materijal bazena Orientale	140 km	44.0 S	73.0 W
98	Tokovi lave Imbrium	Granice tokova lave mora Imbrium	–	32.8 N	22.0 W
99	Ina	Mlada vulkanska kaldera u obliku slova D	3 km	18.6 N	5.3 E
100	Vrtlozi u Mare Marginis – Rubno more	Moguća taloženja magnetskog polja	–	18.5 N	88.0 E

O autoru

Danijel

Komet C/2023 A3 (Tsuchinshan-ATLAS)

Divovska eksplozija u patuljastoj galaksiji

Sunčeva slikovnica – svibanj-lipanj 2023.

Prvi Sunčevi rekordi ove godine

Barnardova zvijezda 2 (2022.)

Najslađa zvjezdarnica na svijetu

Mojih 2000 Sunaca!

Rođendansko Sunce

Rad zvjezdarnice Apollo u 2021. godini

Video – JWST iz zvjezdarnice Apollo

Mjesečevih 100

Rbr.

Naziv objekta

Značajka

Promjer

Lat. (°)

Long. (°)

Odgovori

Mjesečevih 100

Rbr.

Naziv objekta

Značajka

Promjer

Lat. (°)

Long. (°)

Related Posts

Odgovori