Na Mjesecu možemo vidjeti barem 100 zanimljivosti. No, ima ih daleko više.

Mjesec, naš iskonski pratilac na nebu. Vidimo ga i po danu i po noći. Golim okom primjećujemo tamnija i svjetlija područja. Uzmemo li dalekozor i pogledamo prema Mjesecu, vidjet ćemo neke od najvećih kratera, svijetle pruge, planine i doline. Pogledamo li ga teleskopom, odjednom će nam se prikazati cijeli svijet prekrasnih čudesa na Mjesečevoj površini. Ovisno kakav teleskop koristimo i kakvi su vremenski uvjeti, moći ćemo brojati kratere, a njih ima mnoštvo. Svaki je karakterističan za sebe. Pa zatim Mjesečeva mora, jezera, vulkani, planinski lanci… Ima toliko toga što se može promatrati.

Toga je bio svjestan i Charles A. Wood, planetarni stručnjak, koji je po uzoru na Charlesa Messiera i njegov Messierov katalog, sačinio svojevrsni Mjesečev katalog, popis sto zanimljivosti koje bi svatko koga zanima Mjesec, trebao pogledati. Nazvao ga je The Lunar 100 i objavio u časopisu Sky & Telescope, travnja 2004. godine. Navedeni objekti uključuju kratere, mora, planine i druge značajke, a poredani su po rastućem redoslijedu, prema težini promatranja.

Odlučio sam ići njegovim tragom, s idejom da snimim svaku od sto Mjesečevih zanimljivosti. Taj sam projekt nazvao Mjesečevih 100. Nemam pojma koliko će projekt trajati, to će ovisiti o mnogobrojnim situacijama, no koliko god trajao, svaki puta ću vam ovdje prikazati dokle sam stigao i što sam snimio.


Mjesečevih 100
Mjesečevih sto zanimljivosti

Objekti na Mjesečevoj površini poredani su po težini promatranja. Neki su odmah uočljivi, a za neke će trebati više vremena za pronalaženje, veći teleskopi, neki se vide samo u određenoj mijeni i slično. Uglavnom, zvjezdarnica Apollo opremljena je instrumentima koji su u stanju odraditi sve to i ne bi trebao biti problem oko toga. Naravno, na vremenske (ne)prilike ne možemo utjecati pa će trebati više vremena da se snimi ono što će biti propušteno zbog oblaka. Uglavnom, kada bi sve bilo jednostavno, nedostajao bi izazov, a time i privlačnost da se projekt odradi, zar ne. 🙂

Problemi bi mogli nastati kod objekata Mjesečeve površine koji se nalaze na krajnjim rubovima Mjeseca. Zbog libracije, oni su vrlo teški za opažanja, a kako zvjezdarnica Apollo nema pogled nisko na istočni obzor, tu očekujem probleme oko pronalaženja i snimanja tih dijelova Mjesečeve površine. Libracija je promjena orijentacije Mjesečeve površine u odnosu na motritelja na Zemlji. Vrste libracije su:

dnevna libracija – nastaje zbog promjene položaja promatrača u odnosu na Mjesec uslijed rotacije Zemlje
libracija u širini – nagib Mjesečevih polova prema promatraču na Zemlji uslijed priklona Mjesečeva ekvatora prema ravnini njegove staze oko Zemlje
libracija u dužini – kolebanje položaja Mjeseca u smjeru istok-zapad, uslijed čega promatrač na Zemlji povremeno može vidjeti područja iza istočnog, odnosno zapadnog ruba Mjesečeve ploče. Libracija u dužini posljedica je nejednolike brzine Mjesečeve revolucije oko Zemlje (zbog eliptičnosti njegove staze)
fizička libracija – javlja se zbog nutacije Mjesečeve osi

Mjesečeva libracija je rezultat svih triju libracija.

Kako izgleda Mjesečeva libracija možete pogledati u ovom videu. Primijetite “njihanje” Mjeseca i prividnu promjenu veličine Mjeseca dok nam se približava i udaljava.

 

 

Mjesečevih 100

Rbr.
Naziv objekta
Značajka
Promjer
Lat. (°)
Long. (°)
1 Mjesec Zemljin prirodni satelit 3476 km
2 Pepeljasta svjetlost Sunčeva svjetlost reflektirana od Zemlje
3 Dihotomija mora ili planina Dva materijala različitih sastava
4 Apennines Obod bazena Imbrium 70 km 18.9 N 3.7 W
5 Copernicus Arhetipski, veliki i složeni krater 93 km 9.7 N 20.1 W
6 Tycho Veliki krater sa zrakama nastalim uslijed udara i topljenja 85 km 43.4 S 11.1 W
7 Altai scarp – Altajski škarp Obod bazena Nectaris 425 km 24.3 S 22.6 E
8 Theophilus, Cyrillus, Catharina Niz kratera koji ilustriraju faze razgradnje 13.2 S 24.0 E
9 Clavius Nedostaju mu značajke bazena usprkos njegovoj veličini 225 km 58.8 S 14.1 W
10 Mare Crisium – More kriza More sadržano u velikom kružnom bazenu 540 km 18.0 N 59.0 E
11 Aristarchus Vrlo svijetli krater s tamnim trakama na zidovima 40 km 23.7 N 47.4 W
12 Proclus – Proklo Kose, udarne zrake 28 km 16.1 N 46.8 E
13 Gassendi Krater razlomljenog dna 101 km 17.6 S 40.1 W
14 Sinus Iridum – Zaljev duga Vrlo veliki krater bez oboda 260 km 45.0 N 32.0 W
15 Straight Wall – Ravni zid Najbolji primjer mjesečeve mane 110 km 21.8 S 7.8 W
16 Petavius Krater s kupolastim i razlomljenim dnom
177 km 25.1 S 60.4 E
17 Schröter’s Valley – Schröterova dolina Divovski vijugavi žlijeb 168 km 26.2 N 50.8 W
18 Tamni rubovi Mora vedrine – Mare Serenitatis Izrazita područja mora s različitim sastavima 17.8 N 23.0 E
19 Alpine Valley – Alpska dolina Depresijski blok kore Mjeseca, omeđen paralelnim rasjedima 165 km 49.0 N 3.0 E
20 Posidonius Krater razlomljenog dna 95 km 31.8 N 29.9 E
21 Fracastorius Krater s ulegnutim i razlomljenim dnom 124 km 21.5 S 33.2 E
22 Aristarchus Plateau – Visoravan Aristarh Zagonetno uzdignuto područje preplavljeno piroklastima 150 km 26.0 N 51.0 W
23 Pico Izolirani prstenasti fragment bazena Imbrium 25 km 45.7 N 8.9 W
24 Hyginus Rille Žlijeb s rupama bez rubova 220 km 7.4 N 7.8 E
25 Messier i Messier A Par kratera nastalih kosim rikošetnim udarom 11 km 1.9 S 47.6 E
26 Mare Frigoris – More hladnoće
More u obliku luka, neodređenog porijekla 1600 km 56.0 N 1.4 E
27 Archimedes Veliki krater kojem nedostaje središnji vrh 83 km 29.7 N 4.0 W
28 Hipparchus Prvi crtež jednog kratera 150 km 5.5 S 4.8 E
29 Ariadaeus Rille Dugi linearni depresijski blok kore Mjeseca 250 km 6.4 N 14.0 E
30 Schiller Mogući kosi udar 180 km 51.9 S 39.0 W
31 Taruntius Mladi krater razlomljenog dna 56 km 5.6 N 46.5 E
32 Arago Alpha & Beta Vulkanske kupole 26 km 6.2 N 21.4 E
33 Serpentine Ridge – Vijugavi greben Unutarnji segment prstena bazena 155 km 27.3 N 25.3 E
34 Lacus Mortis Čudan krater sa žlijebom i grebenom 152 km 45.0 N 27.2 E
35 Triesnecker Rilles Skupina žlijebova na Mjesečevoj površini 215 km 4.3 N 4.6 E
36 Grimaldi basin Mali bazen s dva prstena 430 km 5.5 S 68.3 W
37 Bailly Jedva uočljiv bazen 303 km 66.5 S 69.1 W
38 Sabine & Ritter Mogući udvojeni udari 30 km 1.7 N 19.7 E
39 Schickard Dno kratera s prugom izbačenog materijala bazena Orientale 227 km 44.3 S 55.3 W
40 Janssen Rille Rijedak primjer brdskog žlijeba 190 km 45.4 S 39.3 E
41 Bessel ray – Besselova zraka Zraka neodređenog porijekla blizu kratera Bessel 21.8 N 17.9 E
42 Marius Hills Kompleks vulkanskih kupola i brda 125 km 12.5 N 54.0 W
43 Wargentin Krater, do ruba ispunjen lavom ili izbačenim materijalom
84 km 49.6 S 60.2 W
44 Mersenius – Mersenije Kupolasto dno kratera sa sekundarnim kraterima 84 km 21.5 S 49.2 W
45 Maurolycus Područje zasićeno kraterima 114 km 42.0 S 14.0 E
46 Regiomontanusov središnji vrh
Mogući vulkanski vrh 124 km 28.0 S 0.6 W
47 Alphonsusove tamne mrlje Eruptivne tamne mrlje na dnu kratera 119 km 13.7 S 3.2 W
48 Cauchy region – Cauchyjevo područje Rasjedi, žlijebovi i kupole 130 km 10.5 N 38.0 E
49 Gruithuisen Delta i Gamma Vulkanske kupole nastale viskoznom lavom 20 km 36.3 N 40.0 W
50 Ravnice Cayley Čiste, glatke ravnice neodređenog podrijetla 14 km 4.0 N 15.1 E
51 Lanac kratera Davy Rezultat udara fragmenata kometa 50 km 11.1 S 6.6 W
52 Crüger Moguća vulkanska kaldera 45 km 16.7 S 66.8 W
53 Lamont Mogući zakopani bazen 106 km 4.4 N 23.7 E
54 Hippalus Rilles Žlijebovi koncentrirani u bazenu Humorum 240 km 24.5 S 29.0 W
55 Baco Neobično glatko dno kratera i okolne ravnice 69 km 51.0 S 19.1 E
56 Australe bazen Djelomično poplavljeni drevni bazen 880 km 49.8 S 84.5 E
57 Reiner Gama Uočljivi vrtlog i magnetska anomalija 70 km 7.7 N 59.2 W
58 Rheita Valley – Dolina Rheita Lanac sekundarnih kratera u bazenu 445 km 42.5 S 51.5 E
59 Bazen Schiller-Zucchius Loš, degradiran i previdjeli bazen 335 km 56.0 S 45.0 W
60 Kies Pi Vulkanska kupola 45 km 26.9 S 24.2 W
61 Mösting A Jednostavan krater blizu sredine Mjeseca 13 km 3.2 S 5.2W
62 Rümker Velika vulkanska kupola 70 km 40.8 N 58.1 W
63 Imbrium skulptura Izbačeni materijal u bazenu blizu kratera Bošković i Julije Cezar te iznad njega 11.0 N 12.0 E
64 Descartes Mjesto slijetanja Apollo 16; pretpostavljeno područje planinskog vulkanizma 48 km 11.7 S 15.7 E
65 Hortensius domes – Hortenzijeve kupole Polje s kupolama sjeverno od Hortenzija 10 km 7.6 N 27.9 W
66 Hadley Rille Kanal lave u blizini mjesta slijetanja Apolla 15 25.0 N 3.0 E
67 Formacija Fra Mauro Mjesto slijetanja Apollo 14 na izbačenom materijalu područja Imbrium
3.6 S 17.5 W
68 Flamsteed P Predloženo mladi vulkanski krater i mjesto slijetanja Surveyor 1 112 km 3.0 S 44.0 W
69 Kopernikovi sekundarni krateri Zrake i krateri u blizini Pytheas – Piteje 4 km 19.6 N 19.1 W
70 Bazen Humboldtianum Udarni bazen s više prstenova 650 km 57.0 N 80.0 E
71 Sulpicius Gallus tamni plašt Eruptivni pepeo sjeverozapadno od kratera 12 km 19.6 N 11.6 E
72 Tamni haloi u krateru Atlas Eksplozivne vulkanske jame na dnu kratera Atlas 87 km 46.7 N 44.4 E
73 Smythii basin – Smithov bazen Teško za promatranje, bazen škarpa i more 740 km 2.0 S 87.0 E
74 Copernicus H Udarni krater s tamnim haloom 5 km 6.9 N 18.3 W
75 Ptolemaeus B Depresija nalik tanjuriću na dnu Ptolemeja 16 km 8.0 S 0.8 W
76 W. Bond Veliki krater razgrađen izbačenim materijalom Imbrium 158 km 65.3 N 3.7 E
77 Sirsalis Rille Radijalni žlijebovi bazena Procellarum 425 km 15.7 S 61.7 W
78 Lambert R Pokopani krater “duh” 54 km 23.8 N 20.6 W
79 Sinus Aestuum Istočni tamni plašt vulkanskog ležišta 90 km 12.0 N 3.5 W
80 Orientale bazen Najmlađi veliki udarni bazen 930 km 19.0 S 95.0 W
81 Hesiodus A Koncentrični krater 15 km 30.1 S 17.0 W
82 Linné Mali krater, nekada se smatralo da je nestao 2.4 km 27.7 N 11.8 E
83 Kraterčići u krateru Plato Kraterske jame na granici detekcije 101 km 51.6 N 9.4 W
84 Pitatus Krater s koncentričnim žlijebovima
97 km 29.8 S 13.5 W
85 Langrenusove zrake Stariji sustav zraka 132 km 8.9 S 60.9 E
86 Prinzovi žlijebovi Sustav žlijebova u blizini kratera Prinz 46 km 27.0 N 43.0 W
87 Humboldt Krater sa središnjim vrhovima i tamnim pjegama
207 km 27.0 S 80.9 E
88 Peary Polarni krater koji je teško promatrati 74 km 88.6 N 33.0 E
89 Valentine Dome Vulkanska kupola 30 km 30.5 N 10.1 E
90 Armstrong, Aldrin i Collins Mali krateri u blizini mjesta slijetanja Apollo 11 3 km 1.3 N 23.7 E
91 De Gasparis Rilles Područje s puno žlijebova 30 km 25.9 S 50.7 W
92 Dolina Gylden Dio radijalne skulpture Imbrium 47 km 5.1 S 0.7 E
93 Dionizijeve zrake Neobične i rijetke tamne zrake 18 km 2.8 N 17.3 E
94 Drygalski Veliki krater u području južnog pola 162 km 79.3 S 84.9 W
95 Procellarum bazen Mjesečev najveći bazen? 3200 km 23.0 N 15.0 W
96 Planine Leibnitz Obod Južnog pola – Aitken bazen
85.0 S 30.0 E
97 Dolina Inghirami Izbačeni materijal bazena Orientale
140 km 44.0 S 73.0 W
98 Tokovi lave Imbrium Granice tokova lave mora Imbrium 32.8 N 22.0 W
99 Ina Mlada vulkanska kaldera u obliku slova D 3 km 18.6 N 5.3 E
100 Vrtlozi u Mare Marginis – Rubno more Moguća taloženja magnetskog polja 18.5 N 88.0 E

Pogledano 244 puta

Share Button
5.00 avg. rating (99% score) - 2 votes

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vrijeme je isteklo. Molimo osvježite CAPTCHA vrijednost.