Svemir. To je radno mjesto zvjezdarnice Apollo. Najljepše radno mjesto koje možete zamisliti. Moje ime je Danijel Reponj. Vlasnik sam ovih web stranica i zvjezdarnice Apollo. Radim kao astronom amater u mojoj zvjezdarnici Apollo. Astronomi amateri su ljudi koji uživaju baveći se astronomijom ali im astronomija ne služi kao izvor prihoda. Hvala vam što ste došli ovdje i nadam se da ćete baš tu pronaći odgovore na svoja pitanja i naučiti nešto novo.
Projekt Mjesečevih 100 – 1, 2 i 3
Početna stranica Projekta Mjesečevih 100 s popisom svih Mjesečevih zanimljivosti nalazi se ovdje pa ju pogledajte radi lakšeg praćenja. |
Rbr. 1 – Puni Mjesec
Kako krenuti? Pa otpočetka. U Projektu Mjesečevih 100 na prva tri mjesta nalazi se cijeli Mjesec. Na prvom mjestu je Mjesec u uštapu, puni Mjesec. Imao sam ga, kao i ostala dva, snimljenog otprije. Bio je to puni Mjesec u perigeju, znači najbliže Zemlji. To je Mjesec kakvoga ste svi vidjeli, veliki, lijepi, okrugao, prepun tamnijih i svjetlijih područja. Ljudi obično misle da je tada najbolje promatrati Mjesec. No, varaju se. To je vjerojatno najgore vrijeme za promatranje Mjeseca. Zbog velikog blještavila, njegovo promatranje dolazi u obzir samo uz pomoć neutralnog filtra kojime ćemo smanjiti visoki sjaj i ugodnije promatrati. Ako to tako ne napravimo, imat ćemo, na svu sreću samo privremeno, “slijepilo” na jednom oku kojime smo ga promatrali. Zato trebamo koristiti filtar.
I što tada vidimo na Mjesečevoj površini. Mora, su najupadljivija, ali i nekoliko velikih kratera iz kojih se radijalno pružaju svijetle pruge, nastale uslijed izbačaja rastaljenog materijala koji je “špricao” svuda naokolo u trenutku udara meteoroida koji se zabio u Mjesec. Ostale zanimljivosti na Mjesecu nisu baš najbolje vidljive. A znate zbog čega? Zato što nedostaju sjene. Upravo sjene daju onu trodimenzionalnost koju toliko volimo promatrati. Pomoću sjena možemo procijeniti koji su dijelovi uzvišeni, koji su udubljeni i slično. Sjena nema kada je Mjesec pun.
Rbr. 2 – Pepeljasta svjetlost
Na drugom mjestu je pepeljasta svjetlost. To je svjetlost Sunca koje se reflektirala od našeg planeta Zemlje i osvijetlila Mjesečevu površinu koja je inače u sjeni, neosvijetljena. Kako je intenzitet pepeljaste svjetlosti vrlo nizak, primjećujemo ju samo nekoliko dana dok traje vrlo tanak Mjesečev srp prije prve četvrti ili pri kraju zadnje četvrti. I to ste vjerojatno svi vidjeli do sada. Kakogod, pri malo dužoj ekspoziciji možemo snimiti dio Mjeseca koji nije osvijetljen direktnom Sunčevom svjetlosti. To je još jedna zanimljivost vezana uz Mjesec.
Rbr. 3 – Dihotomija mora ili planina
Na trećem mjestu nalazi se “šareni Mjesec”. Njega nećete nikada vidjeti uživo. On se dobiva samo na fotografijama. Naime, obradom snimljenog materijala naglasimo različite dijelove spektra sadržane u astrofotografiji, a koji se inače nalaze na Mjesečevoj površini. Tako pomoću njih možemo vidjeti koji dijelovi Mjesečeve površine reflektiraju pojedini dio spektra više i procijeniti od kojih se materijala taj dio Mjeseca sastoji. Za te potrebe sam izradio jednu astrofotografiju Mjeseca koji je bio djelomično pomračen Zemljinom polusjenom na donjem dijelu. Tako na njoj možete vidjeti boje Mjeseca i djelomičnu pomrčinu Mjeseca istovremeno.
