15. veljače Pomrčina Sunca

Virovitički list objavio je najavu za pomrčinu Sunca koja se trebala vidjeti 1961. godine iz naših krajeva.

U cijelom svijetu astronomi vrše užurbano pripreme za veliki događaj: 15 veljače 1961. godine će u širokoj zoni južne Evrope i sjeverozapadne Azije nastati totalna pomrčina Sunca. Put koji će prevaliti Mjesečeva sjenka od Biskajskog zaljeva pa do poluotoka Tajmira u arktičkom moru na sjeveru Sibira, iznositi će oko 7.500 kilometara. Širina zone potpune pomrčine iznositi će 240 kilometara. Ova rijetka i impresivna prirodna pojava moći će se promatrati dva i pol minuta, što je dovoljno da astronomi izvrše potrebna snimanja i ispitivanja, samo ako toga dana bude vedro vrijeme. Iako nas mjesec i pol dijeli od tog značajnog astronomskog dana, u štampi i stručnim krugovima već se mnogo piše i diskutira.

Talijani žele da prirodni fenomen pomrčina Sunca iskoriste i u turističke svrhe. U Toskani su svi hoteli u stanju pripravnosti. Očekuje se dolazak velikog broja Amerikanaca koji pomrčinu neće moći vidjeti u svojoj zemlji. Velika reklama se pravi za astronomski opservatorij u Arcetriju blizu Firence, gdje će se okupiti velika grupa učenjaka. I u našu zemlju će doputovati veliki broj astronoma iz raznih zemalja. Glavna promatračnica nalaziti će se na Braču. U projektu je da se i na jednom brodu postavi promatračnica. Sljedeća bit će na Mosoru iznad Splita, a zatim će se redati dalje sve do granice prema Bugarskoj.

Centralna linija pomrčine će ići na Mostar, Pljevlja i Niš. Naši najveći gradovi nalazit će se izvan zone potpune pomrčine, ali će i tu postojati velika faza prekrivenosti Sunčeve ploče. Beograd će imati fazu 99 posto, Zagreb 98, Ljubljana 97, Maribor 96 itd. Potpuna pomrčina Sunca je rijedak prizor. Kod nas će se ponovo dogoditi tek 2151 godine! U Londonu čitavih šest stoljeća (od 1140 do 1715 godine) nije bilo potpune pomrčine.

Panika kod neupućenih ljudi

Danas i onaj koji nije učio više škole zna šta je uzrok pomrčini Sunca. Čitao je ili čuo da pri svom vječitom kruženju oko Zemlje naš trabant Mjesec ponekad zakloni Sunce. Ranije, međutim, široki slojevi naroda nisu ništa znali o tom prirodnom fenomenu. I zato, pomrčina je smatrana za predznak velikih nesreća kao što su ratovi, epidemije, potresi i slično. U očajanju ljudi su padali na zemlju i preklinjali bogove za milost.

Kinezi su u stara vremena vjerovali da neka divovska aždaja nagriza Sunce pa čak hoće da ga proguta! U želji da tu neman uplaše i otjeraju, udarali su bjesomučno u bubnjeve i talambase. Lako je zamisliti njihovu radost kad bi se malo iza toga Sunce opet pojavilo!
Starogrčki historičar Herodot, koga nazivaju “ocem historije” i “prvim reporterom u prošlosti” jer je opisao mnoge zemlje i događaje, zabilježio je i pomrčinu Sunca koja se dogodila 25. maja 585. godine prije naše ere.

Ovako je izgledao članak u Virovitičkim listu, broj 341, od 1. siječnja 1961. o najavi Pomrčine Sunca.
Taj datum su prema njegovu opisu i podacima astronomi naknadno proračunali. Herodot spominje da je baš tog dana počela glavna bitka između Lidijaca i Međana koji su dakle ratovali punih pet godina. Dvije sitne vojske su se sudaril, padali su mrtvi i ranjeni. Odjednom je s neba nestalo Sunca i zavladala je tama. Užas je zahvatio obje vojske. Znači da se bogovi ljute! A kad je Sunce opet zasjalo, sklopljen je odmah mir i bez raspravljanja o uvjetima.

U prvom Novgorodskom rukopisu spominje se pomrčina koja se dogodila 11. augusta 1124. godine: “Sunce propade, nebo izgorje, oblaci se usijaše. Užasnuše se ljudi jer nastade tama. Očekivao se smak svijeta. Takva znamenja ne mogu da slute na dobro!” I u našoj zemlji ima starih zapisa o panici koja je vladala za vrijeme pomrčina Sunca. Naš slavni matematičar, fizičar i astronom Ruđer Bošković dao je u stihovima svoje objašnjenje ove prirodne pojave.

Značaj za nauku

Pomrčine su učenjacima mnogo koristile za ispitivanje Sunčeve atmosfere, koja je inače nepristupačna promatranju zbog intenzivnosti Sunčevog zračenja. Za vrijeme pomrčine mogu se fotografirati i detaljno proučavati korona, kromosfera i erupcije (Sunčeve protuberance). Uspjelo je potvrditi jednu od osnovnih postavki Ajnštajnove teorije relativiteta, po kojoj svjetlost ima svoju masu i težinu.

To je dokazano za vrijeme pomrčine Sunca pomoću snimaka, koje su utvrdili da Sunčevo gravitacijsko polje skreće svjetlosne zrake koje dolaze od dalekih zvijezda. Predstojeća pomrčina Sunca kod nas je ušla u najnoviji program naučno-istraživačkog rada i Savezni fond za naučni rad osigurao je sredstva. Predviđeno je u tančine kakve poslove treba obaviti, a jedina nepoznanica je kakvo će biti vrijeme. Zbog toga će se ekspedicije planski razmjestiti da bi što uspješnije provele “lov” na Sunčeve tajne.

Tako je pisao Virovitički list broj 341., dne 1. siječnja 1961. (Priredila Dubravka Sabolić)