Svemir. To je radno mjesto zvjezdarnice Apollo. Najljepše radno mjesto koje možete zamisliti. Moje ime je Danijel Reponj. Vlasnik sam ovih web stranica i zvjezdarnice Apollo. Radim kao astronom amater u mojoj zvjezdarnici Apollo. Astronomi amateri su ljudi koji uživaju baveći se astronomijom ali im astronomija ne služi kao izvor prihoda. Hvala vam što ste došli ovdje i nadam se da ćete baš tu pronaći odgovore na svoja pitanja i naučiti nešto novo.
Neočekivani prizori pri snimanju Sunca
Tijekom redovnih aktivnosti u zvjezdarnici Apollo, nakon što sam odradio crtež Sunčeve fotosfere za potrebe mjerenja aktivnosti Sunca, uhvatio sam se posla oko astrofoto i video snimanja Sunca. Posao kao i svaki drugi dan, rutinski je tekao, dok se nije dogodilo nešto što se zna dogoditi ponekada, a to je da mi kroz vidno polje preleti putnički avion. No, ovaj puta u tih pola sata otprilike, to se dogodilo tri puta i sva tri puta avioni su snimljeni. Lijepi ulov sam odlučio podijeliti s vama.
Prvi je uletio prilikom snimanja Sunca u vidljivom dijelu spektra. Bilo je vedro i atmosfera je bila toliko čista da avioni nisu ostavljali nikakav kondenzacijski trag za sobom pa ih tako nisam niti vidio golim okom jer su bili visoko i daleko.
Bio je to avion tvrtke TUI Airlines, Boeing 737-8KS na letu OR1102/TFL2PL koji je letio iz Grčke u Nizozemsku. Letio je na visini od oko 11.000 metara pri brzini od oko 850 km/h.
Drugi je uletio prilikom snimanja Sunca u vodikovom Hα području spektra. Njega sam uočio tek prilikom obrade snimljenog materijala pa nemam ikakvih podataka o njemu i njegovom letu.
A treći je uletio u vidno polje teleskopa dok sam snimao protuberance u Ha spektru. Njega sam također na vrijeme vidio na zaslonu monitora i odmah pogledao situaciju na Flightradaru.
Bio je to avion tvrtke Pegasus Airlines, Airbus A320-251N na letu PGT54AX / PC5036 koji je letio iz Njemačke u Tursku. Bio je na visini od oko 10.500 metara i letio brzinom od oko 850 km/h.
Eto, takve situacije nisu rijetkost, no teže ih je snimiti jer nikada ne možemo znati kada će proletjeti kroz kadar u kojemu se baš tada nalazi Sunce. To su sve samo slučajnosti, a ja sam imao sreću da, posve slučajno baš tada snimam Sunce i eto, snimim i ove „uljeze“. Češće mi se događalo da mi se to dogodi prilikom izrade crteža Sunčeve fotosfere za potrebe određivanja aktivnosti Sunca, no to naravno, nemam zabilježeno jer se to ne snima.
A sada evo i rezultata snimanja od tog dana, 15.9.2025. godine.
