Instrumenti

Svaka zvjezdarnica ima instrumente kojima promatramo daleka prostranstva noćnoga, ali i dnevnoga neba. Središnji instrument je uglavnom teleskop, no može biti i astrograf ili kakav drugi instrument, ovisno o tome koja je namjena zvjezdarnice.

Teleskopi su instrumenti kojima gledamo u prošlost vremena i prostora. Sve što vidimo oko sebe je zapravo pogled u prošlost. Svjetlost, odnosno fotoni, u sebi nose informacije o onome što promatramo, a kako je brzina svjetlosti konačna, potrebno joj je vrijeme da iz udaljenih dijelova svemira doputuje do naših teleskopa. Kada uđe u objektiv teleskopa, sa sobom donosi informaciju o onome kako je to izgledalo u trenutka kada je krenula na svoj daleki put. Pa tako, da bi svjetlost stigla od Mjeseca do Zemlje, putujući brzinom od 300 tisuća kilometara u sekundi, potrebno joj je nešto više od jedne sekunde. No, da bi od Sunca stigla do naših teleskopa morala je putovati preko 8 minuta. Kada je riječ o zvijezdama, galaksijama ili maglicama, svjetlosti trebaju godine, stoljeća pa i milijuni i milijarde godina putovanja svemirom da bi došla do nas. Slika koju nam sa sobom u tom trenutku donese, prikazuje promatrani objekt onako kako je tada izgledao.

I zato mi u stvari teleskopima promatramo prošlost svemira. Oni su naši svojevrsni vremeplovi kojima “skakućemo” kroz prostor i vrijeme u svemiru, od 1 sekunde do milijardi godina u prošlost. Koji god objekt promatrali kroz teleskop, svaki se nalazi u drugačijem prostoru i vremenu.

U zvjezdarnicama se obično mogu vidjeti teleskopi refraktori (s objektivima od staklenih leća koje lome svjetlost) poput ovoga starog refraktora na slici gore. Bili su vrlo popularni. No, osim njih često se koriste i teleskopi reflektori (imaju objektive od zrcala koja reflektiraju svjetlo – otuda im i naziv). U novije vrijeme vrlo su popularni katadioptički teleskopi (katadiopteri) koji su svojevrsna kombinacija spomenutih teleskopa. Gotovo svaka vrsta teleskopa ima i svoje podvrste, različite izvedbe i konstrukcije optičkih cijevi – tubusa.

Kakvi god oni bili, svi se nalaze na montažama koje su tako konstruirane da mogu efikasno kompenzirati Zemljinu rotaciju. Ima ih više vrsta, a najčešće se koriste paralaktične (ekvatorijalne) i alt-azimutalne (viličaste) montaže. Starije montaže bile su opremljene električnim upravljanjem. Nove montaže puno su naprednije i imaju elektroničko upravljanje koje se može priključiti na računalo, čime postaju robotizirane, a time im se otvaraju mogućnosti koje električne montaže nisu imale.[hr COLOR=”red”]

Instrumenti zvjezdarnice Apollo

Stup i montaža

Zvjezdarnica Apollo opremljena je suvremenim robotiziranim teleskopom, koji se nalazi na fiksnom stupu.

[hr COLOR=”grey”]

Teleskopi

Teleskopi (optičke cijevi – tubusi) koji se nalaze na montaži, čine teleskop moćnim optičkim instrumentom.

[hr COLOR=”grey”]

Sustavi upravljanja teleskopom

S obzirom da je montaža opremljena elektroničkim upravljanjem, upravljanje njome vrlo je lako.

[hr COLOR=”grey”]

Kamere

Snimanje objekata noćnoga neba danas je u potpunosti digitalizirano, nema više filmova i foto ploča.

[hr COLOR=”grey”]

Okulari

Okulari su nerazdvojni dijelovi teleskopa. Da nema njih ne bismo ništa mogli vidjeti kroz teleskop.

[hr COLOR=”grey”]

Binokulari

Binokular ili dvogled / dalekozor je instrument koji astronomi koriste da bi promatrali nebo “iz ruke”.

[hr COLOR=”grey”]

Meteorska kamera

Specijalna kamera Hrvatske meteorske mreže svake noći na zvjezdanom nebu prati i snima meteore.

[hr COLOR=”grey”]

Automatska meteorološka postaja

Zvjezdarnica Apollo opremljena je digitalnom automatskom meteorološkom postajom spojenom na Internet.

[hr COLOR=”#6495ed”]