Hello world!

Uživajmo na jedinom planetu za koji znamo da ima života, čuvajmo svoj dom zvani Zemlja. Isplati se, jer drugoga nemamo, niti znamo za neki makar imalo sličan ovome. Legendarni David Attenborough nam je ponudio djelić njegove ljepote u ovom prekrasnom dvominutnom filmiću.

David Attenborough: What a wonderful world! – Kakav prekrasni svijet!

Nije li sjajno što živimo u ovom svijetu kada su nam sve informacije na dohvat ruke! Možemo puno toga naučiti od onih koji su nam nesebično podijelili svoje znanje koje su prikupili. Živimo u čudesnom svijetu na čudesnom planetu kojega zovemo Zemlja. Za sada, to je jedini svijet za koji znamo da na njemu ima života. Pazite, ne samo inteligentnog života, već – ŽIVOTA!

Koliko se god trudili istraživati, do dana današnjeg ni na jednom planetu Sunčeva sustava, osim ovog našeg, nismo uspjeli pronaći nikakav trag, ma nikakav tračak naznake da ga je ikada i bilo. Merkur je mrtav planet, Venera je pakleno vruć planet, Mars je toliko zanimljiv da ne želimo ni pomisliti da života tamo nikada nije bilo. Pa makar ispod površine. A ostali planeti su takvi da ćemo još dugo istraživati njihove tajne.

I zato, Hello world! 🙂

Dozvolite mi da citiram dva velika znanstvenika, Carla Edwarda Sagana i Neila deGrasse Tysona.


zemlja_voyager

Carl Sagan je bio član tima koji je osmislio Voyagere i bila je njegova ideja da Voyager slika još jednu posljednju sliku. Uvjerio je NASA-u da okrene kameru Voyagera 1 natrag prema Zemlji, kada je svemirska letjelica otišla iza Neptuna, za još jedan pogled prema domu koji je on zvao… blijeda plava točka.

Za nekoga tko gleda s ove daljine, Zemlja ne izgleda nimalo zanimljivo. Ali za nas, to je već drugačije. Razmotrimo ponovo tu točkicu. To je ovdje. To je naš dom. To smo mi. Na njoj su svi koje volite, svi koje poznajete, svi za koje ste ikada čuli, svako ljudsko biće koje je ikada postojalo, na njoj smo proživjeli svoje živote.

Tu na trunku prašine koja visi, na Sunčevoj zraci živi, ili je živjela, sveukupnost naše radosti i patnje, tisuće pouzdanih religija, ideologija i ekonomskih učenja, svaki lovac i sakupljač hrane, svaki junak i kukavica, svaki stvaratelj i razaratelj civilizacije, svaki kralj i seljak, svaka “superzvijezda”, svaki “vrhovni vođa”, svaki svetac i grješnik u povijesti naše vrste.

Zemlja je vrlo mala pozornica u ogromnoj svemirskoj areni. Razmislite o rijekama krvi koje su prolili svi ti generali i carevi da bi mogli pobjednički i u slavi postati trenutni gospodari djelića ove točke. Razmislite o beskrajnim okrutnostima stanovnika jednog kutka ovoga piksela prema stanovnicima nekog drugog kutka koji se od njih jedva razlikuju, kako su česti nesporazumi između njih, kako su željni ubijanja jedni drugih, kako su žestoke njihove mržnje.

Ta točka blijede svjetlosti je izazov za našu usamljenost, našu zamišljenu samodostatnost, za naše zavaravanje da zauzimamo neki privilegirani položaj u svemiru. Naš je planet usamljena točka u velikom svemirskom mraku koji je okružuje. Nema nikakve naznake da će odnekuda doći pomoć koja bi nas spasila od nas samih, u našoj zabiti, u svom tom ogromnom prostranstvu.

Zemlja je jedini svijet za kojeg se do sada zna da na njemu postoji život. Nema mjesta na koje bi, barem u bliskoj budućnosti, naša vrsta mogla iseliti. Posjetiti ga, da. Naseliti ga, još ne. Voljeli to ili ne, za sada je Zemlja mjesto gdje igramo svoju predstavu. Bilo je rečeno da je astronomija iskustvo koje uči skromnosti i izgrađuje karakter.

Vjerojatno ne postoji bolji dokaz lakoumnosti ljudske taštine nego što je ta slika s udaljenosti od našeg malenog svijeta. Za mene ona naglašava našu odgovornost da budemo ljubazni jedni prema drugima i da sačuvamo i njegujemo blijedoplavu točku, jedini dom za koji smo ikada znali.

Carl Sagan


Prije samo par stoljeća, puka sekunda kozmičkog vremena, nismo znali ništa o tome gdje smo ili kad smo. Nesvjesni ostatka kozmosa, naselili smo neku vrstu zatvora… Sićušni svemir ograničen ljuskom. Kako smo pobjegli iz zatvora? To je rad generacija istraživača koji su uzimali k srcu 5 jednostavnih pravila:

– Propituj autoritet. Nijedna ideja nije točna samo zato što netko kaže tako, uključujući i mene. Mislite za sebe i propitujte sebe.

– Ne vjerujte bilo što samo zato što to želite. Vjera u nešto ne čini to istinom.

– Testiraj ideje koristeći dokaze dobivene iz promatranja i eksperimenta. Ako omiljena ideja ne prođe dobro napravljeni test, kriva je! Preboli to.

– Slijedi dokaze, gdjegod vode. Ako nemaš dokaza, suzdrži mišljenje.

I možda najbitnije pravilo od svih…

– Zapamti, možda si u krivu. Čak i najbolji znanstvenici su bili u krivu oko nekih stvari. Newton, Einstein, i svaki drugi veliki znanstvenik u povijesti, svi su radili pogreške. Naravno da jesu… Bili su ljudi.

Znanost je način da se zaštitimo od obmanjivanja samih sebe i jedni drugih.

Neil deGrasse Tyson


Share Button
0.00 avg. rating (0% score) – 0 votes