Svemir. To je radno mjesto zvjezdarnice Apollo. Najljepše radno mjesto koje možete zamisliti. Moje ime je Danijel Reponj. Vlasnik sam ovih web stranica i zvjezdarnice Apollo. Radim kao astronom amater u mojoj zvjezdarnici Apollo. Astronomi amateri su ljudi koji uživaju baveći se astronomijom ali im astronomija ne služi kao izvor prihoda. Hvala vam što ste došli ovdje i nadam se da ćete baš tu pronaći odgovore na svoja pitanja i naučiti nešto novo.
Asteroid Vesta
Asteroid Vesta, snimila ga je svemirska letjelica Dawn. © Ljubaznošću: NASA
Noćas je asteroid Vesta bio najbliže Zemlji. Od Zemlje je bio udaljen 203.6 milijuna kilometara. Bilo je dosta hladno pa sam iskoristio privilegiju da robotiziranim teleskopom snimam iz tople sobe, upravljajući teleskopima i snimanjima u zvjezdarnici Apollo putem računalne mreže.
Vani je, kao i u zvjezdarnici Apollo, temperatura bila minus 2 stupnja. Kretao se vrlo sporo kroz vidno polje, tako da se pomak vidi tek kada sam od silnih fotografija odabrao tri, onu prvu, u sredini i zadnju, kako bih pokazao koliko se pomaknuo. Sjaj mu je bio 6,1m takav da je blistao u kadru.
Na prvu nisam vjerovao da je to asteroid nego sam mislio da je neka od zvijezda. Nisam još vidio da asteroid tako sjaji, a što je inače karakteristika Veste. Nakon provjera, zaključio sam da ipak mora biti asteroid jer se tamo nije nalazila niti jedna sjajnija zvijezda. Na kraju sam morao prekinuti snimanja jer su se pojavili oblaci.
Što znamo o asteroidu Vesta?Asteroid oznake 4 Vesta, ima promjer oko 525 km i jedan je od najvećih asteroida Sunčevog sustava. Otkrio ga je Heinrich Wilhelm Olbers 29. ožujka 1807. godine te je nazvan po Vesti, djevičanskoj božici doma i ognjišta u rimskoj mitologiji. Drugi je najmasivniji asteroid nakon patuljastog planeta Ceresa, te sačinjava oko 9% mase asteroidnog pojasa. Manje masivni 2 Pallas neznatno je veći, što Vestu čini trećim po volumenu. Posljednji je kameniti protoplanet (s diferenciranom unutrašnjosti), vrste iz koje su se formirali terestrički planeti. Prije manje od milijardu godina izgubio je 1% svoje mase uslijed sudara koji je stvorio golemi krater koji obuhvaća veći dio južne hemisfere. Ostaci iz navedenog događaja pali su na Zemlju u obliku HED meteorita koji predstavljaju jedan od glavnih izvora znanstvenih saznanja o Vesti. Najsjajniji je asteroid vidljiv sa Zemlje. Maksimalna udaljenost od Sunca neznatno je veća od minimalne udaljenosti Ceresa od Sunca, iako mu se orbita u potpunosti nalazi unutar Ceresove. NASA-ina letjelica Dawn ušla je u orbitu oko Veste 16. srpnja 2011. godine s ciljem jednogodišnjeg istraživanja. Vestu je napustila 5. rujna 2012. godine te se zaputila prema Ceresu.  |
