Svemir. To je radno mjesto zvjezdarnice Apollo. Najljepše radno mjesto koje možete zamisliti. Moje ime je Danijel Reponj. Vlasnik sam ovih web stranica i zvjezdarnice Apollo. Radim kao astronom amater u mojoj zvjezdarnici Apollo. Astronomi amateri su ljudi koji uživaju baveći se astronomijom ali im astronomija ne služi kao izvor prihoda. Hvala vam što ste došli ovdje i nadam se da ćete baš tu pronaći odgovore na svoja pitanja i naučiti nešto novo.
Ovo je Morava, zvijezda sa srpskim imenom
Ova ilustracija gore ne predstavlja i nije snimak Morave!
Pošto je o ovome natječaju za ime zvijezde već puno pisano, neću se ponavljati. Reći ću samo ukratko, Međunarodni astronomski savez (IAU) jedina je institucija koja može nebeskim tijelima davati imena i oznake. Povodom stogodišnjice od osnivanja IAU, 112 zemalja svijeta dobilo je odobrenje da imenuje 112 zvijezda i 112 njihovih planeta.
Tako je i Srbija dobila priliku da učestvuje u ovom natječaju. Građani Srbije odabrali su (po strogim pravilima) ime za zvijezdu koja im je dodijeljena, WASP-60 i njezinom planetu WASP-60b. Tako je zvijezda dobila ime Morava, a njezin planet Vlasina.
Što o njima znamo?
Zvijezda WASP-60 Morava je žuti patuljak, poput našeg Sunca. Nalazi se u zviježđu Pegaz, na udaljenosti od 1304 svjetlosne godine od Zemlje. Sustav WASP-60 otkriven je 2012. godine. Sjaj joj je 12 magnitude (12m) pa nije vidljiva golim okom. Mi možemo u odličnim uvjetima, okom vidjeti zvijezde do 6m što znači da nam je zvijezda Morava vidljiva isključivo teleskopima.
Njezin ekstrasolarni planet Vlasina je plinoviti div, nalik na Jupiter, no masa mu je upola manja nego Jupiterova. Okreće se oko Morave na sto puta manjoj udaljenosti nego naš Jupiter oko Sunca. Za jedan krug oko Morave treba mu nešto više od 4 dana. Toliko mu traje njegova godina. Jupiteru treba gotovo 12 godina za jedan krug oko Sunca.
Što znače ta imena?
Morava je dobila ime po inspiraciji jednim od najvećih riječnih sustava u Srbiji, Velikom Moravom, koji nastaje spajanjem Zapadne i Južne Morave, i Vlasinom, kao jednom od najvećih pritoka Južne Morave, a koja cijelom svojom dužinom protiče kroz Srbiju.
Kako sam snimio Moravu
Kao i sve druge zvijezde, snimao sam iz svoje zvjezdarnice Apollo, koristeći robotizirani teleskop Maksutov-Cassegrain 127/1500 mm i tom prilikom sam snimio 70 snimaka kojom prilikom je svaki snimak eksponiran 30 sekundi pri ISO 6400 čime sam postigao vrijeme eksponiranja od 2100 sekundi, odnosno 35 minuta, pri ISO 3200. Na kraju su svi snimci stackirani u finalnu astrofotografiju. Ovdje sada po prvi puta možete vidjeti kako izgleda zvijezda WASP-60 Morava. Planet Vlasinu ne možemo vidjeti.
Gdje se točno nalazi?
Ukoliko imate teleskop ili ste blizu nekog od astronomskih društava, Moravu možete vidjeti u zviježđu Pegaz, na ovim koordinatama: 23h:46m:39,98s po rektascenziji i na +31°:09m21,4s po deklinaciji. Za približnu lokaciju pogledajte priloženu kartu neba tog dijela.
Ovaj sam članak izvorno objavio na stranicama astronomskog portala Zvjezdarnica.
