Zvjezdane vedute – Lovački psi (Canes venatici)

Umjetnički prikaz zviježđa Lovački psi. © Ljubaznošću: Stellarium

Početna stranica Projekta Zvjezdane vedute s popisom zviježđa koja će se snimati, nalazi se ovdje pa ju svakako držite na oku radi lakšeg praćenja.

Zviježđe Lovački psi (Canes venatici)

*Karta zviježđa Lovački psi. © Ljubaznošću: IAU and Sky & Telescope magazine (Roger Sinnott & Rick Fienberg)*

Ovo zviježđe je u astronomiju uveo Jan Hevelius. α CVe se zove Cor Caroli (Karlovo srce, prema engleskom kralju Charlesu II-om). To je dvojni sistem. Glavna zvijezda α² Canum Venaticorum je plava s veličinom 2,9^m, dok je pratilac α¹ Canum Venaticorum žute boje i sjaja 5,4^m. Udaljenost ovog sistema iznosi 130 svjetlosnih godina.

β CVe ili Asterion ima spektar GO. Prividna veličina joj iznosi 4,32^m, a apsolutna 4,5^m. Svjetlost mora putovati 30 godina da bi prešla put od nje do Zemlje.

γ Lovačkih pasa je promjenjiva zvijezda koja svoju veličinu mijenja od 5,2^m – 6,6^m. Spektralni tip joj je N3 što znači da je intenzivno crvena.

Između η Ursa Major i linije koja spaja α i β Lovačkih pasa smještena je čuvena spiralna galaksija M 51 ili NGC 5194.

Galaksija M 51. © Ljubaznošću: Stipe Vladova

U produžetku njenog glavnog kraka zapaža se manja svijetla mrlja koja je u očiglednoj vezi s glavnim dijelom galaksije. Taj pratilac spojen mostom materije označava se sa NGC 5195. Sjaj objekta M 51 koji se često naziva Galaksija “Vrtlog” je 8.1^m. Dimenzije su joj 12′ x 6′, a udaljena je 37 milijuna svjetlosnih godina. 160 milijardi zvijezda smješteno je u ovoj galaksiji promjera 124.000 svjetlosnih godina. Pratilac, iako po dimenzijama uočljivo manji, masivniji je skoro dva puta. Radio astronomi su otkrili halo vodika koji emitira zračenje na valnoj duljini od 21 cm.

U Lovačkim psima smještene su još dvije galaksije. M 63 ili NGC 5055 ima prividni sjaj od 10,1^m i udaljena je 23,8 milijuna svjetlosnih godina. Kutni razmjeri su joj 10′ x 5′ i ubraja se u spiralne galaksije tipa Sb. Sačinjava je zvjezdana masa od oko 80 milijardi sunčevih masa.

*Galaksija M 63. © Ljubaznošću: Ivica Jerčić*

U istoj zoni neba možemo potražiti galaksiju M 94 označenu i kao NGC 4736. Dosta je sjajna i vidimo je poput zvijezde s magnitudom 7,9^m. Svjetlost od nje do nas putuje 32,6 milijuna godina. Inače, ima tip Sb i vrlo kompaktno jedro. Po Holmbergu njena masa je ekvivalentna masi od 250 milijardi sunaca.

*Galaksija M94. © Ljubaznošću: Saša Nuić*

Jedan sjajniji kuglasti skup označen sa M 3 (NGC 5272) nalazi se u ovom zviježđu. Ima sjaj 6,4^m i udaljen je 48.500 svjetlosnih godina. Promjer skupa se kreće oko 6′. On sadrži više promjenjivih zvijezda od bilo kojeg drugog kuglastog skupa. Registrirano ih je oko 190. Procjene starosti skupa kreću se od 5 milijardi godina (Baade) do 6,5 milijardi (Hoyle). Neobično za ovaj skup je i to da sadrži veoma mlade plave zvijezde spektralnog tipa 08 što je netipična pojava za kuglaste skupove kao stare strukture popunjene isključivo zvijezdama kasnijih spektralnih tipova (čitaj crvenijim). Totalna masa skupa bi trebala biti oko 250 tisuća sunaca. Sasvim mali teleskopi daju lijepu sliku, a 15 centimetarski instrument razdvaja skoro dvije trećine skupa na hrpe slabih zvijezda.

*Kuglasti skup M 3. © Ljubaznošću: Jasmin Dolamić*

Grčki alfabet

Kao što već sigurno znate, vidjeli ste to puno puta, mnoge zvijezde i objekti u svemiru nose oznake iz grčkog alfabeta. S obzirom da nam on nije u svakodnevnoj uporabi, ovdje su popisana sva slova grčkog alfabeta, velika i mala kao i njihovi nazivi. To će vam olakštati snalaženje i prepoznavanje objekata koji imaju nazive ili dijelove naziva slovima iz grčkog alfabeta.

Veliko slovo	Malo slovo	Naziv	Veliko slovo	Malo slovo	Naziv
Α	α	alfa	Ν	ν	ni
Β	β	beta	Ξ	ξ	ksi
Γ	γ	gama	Ο	ο	omikron
Δ	δ	delta	Π	π	pi
Ε	ε	epsilon	Ρ	ρ	ro
Ζ	ζ	zeta	Σ	σ, ς	sigma
Η	η	eta	Τ	τ	tau
Θ	θ	theta	Υ	υ	ipsilon
Ι	ι	jota	Φ	φ	fi
Κ	κ	kapa	Χ	χ	hi
Λ	λ	lambda	Ψ	ψ	psi
Μ	μ	mi	Ω	ω	omega

Kučerine astronomijske crtice

Oton Kučera u svojoj je knjizi Naše nebo, 1895. godine napisao:

Zviježđe Lovačkih Pasa, premda neznatno po svojim zvijezdama, odlično je s velike množine maglica i hrpa zvijezda. Između Srca Karlova i Arktura, bliže k ovomu, (rektascenzija 13^h 38^m, deklinacija + 28″ 53′) vidi se običnim teleskopom maglica u obliku kugle sa promjerom od nekih 6 minuta. No veći je teleskop već dijeli u gustu hrpu od nekih 10.000 sunaca! Stariji Herschel veli o njoj: “To je hrpa veoma gusto poredanih zvjezdica i jedan od najljepših predmeta, što sam ih ikada vidio na noćnom nebu. Ja ju vidim kao kuglu, koja je sastavljena od veoma sitnih zvjezdica jedna tik druge; sjaj se s jedne prelijeva u drugu, pak se čini, kao da se razlilo more svjetlosti po cijeloj hrpi.”
Evo opet jednog dalekog svemira, koji nas iz neizmjernih dubina prostora pozdravlja!

Legenda kaže

Zviježđe Lovački psi (Canes Venatici), predstavljaju dva Volareva psa koji na nebu gone Velikog i Malog medvjeda. Zvijezde koje karakteriziraju Lovačke pse su: Asterion ili Chara i Cor Caroli. Budući da su skoro sve zvijezde ovog zviježđa na granici vidljivosti golog oka, teško ih je uočiti i interesantnije su kao legenda, nego kao orijentiri u navigaciji. Lovački psi (lat. Canes Venatici) malo je zviježđe sjevernog neba koje je u 17. stoljeću uveo Johannes Hevelius. Lovački psi jedno je od 3 zviježđa koje predstavljaju pse – preostala dva su Veliki pas i Mali pas. Najsjajnija zvijezda u zviježđu jest α CVn tj. Cor Caroli (Karlovo srce). Ime joj je dao Edmund Halley, u čast engleskog kralja Charlesa I.

Ako vam neki pojmovi koji se ovdje spominju nisu jasni, tada njihovo objašnjenje potražite u Astronomskom rječniku koji se nalazi u repozitoriju zvjezdarnice Apollo.

Želite li točno znati gdje se što od navedenoga nalazi, toplo vam preporučujem da iskoristite Stellarium, besplatni planetarijski program koji će vam pokazati sve što vas zanima. Ako vam ne odgovara instaliranje na svoje računalo, postoji i Stellarium na webu pa ga možete koristiti bez instaliranja, na njihovim web stranicama. Isto tako, postoji i Stellarium za vaše pametne telefone i tablete, kako za Android, tako i za Appleove uređaje.

Zahvale

Velika zahvala Muhamedu Muminoviću, autoru mnogih udžbenika iz astronomije u bivšoj Jugoslaviji. Generacije su odrastale učeći iz njegovih knjiga, o svemiru. Jedna od njih je i knjiga Zvjezdane staze iz koje potječu i ovi tekstovi koje ste upravo pročitali. Ljubazno mi je dozvolio da ih koristim za svoje potrebe snimanja zviježđa, na čemu mu se izuzetno zahvaljujem.

Također se zahvaljujem i Željku Andreiću, poznatom zagrebačkom astronomu i graditelju astronomskih instrumenata. Sve priče o legendama o tome kako su nastala zviježđa, marljivo je prikupljao, ispričao i dozvolio mi da ih objavim ovdje.

Zahvale:
Stipe Vladova – galaksija M 51
Ivica Jerčić – galaksije M 51, M 63
Saša Nuić – galaksija M 94
Jasmin Dolamić – zvjezdani skup M 3

Neke od spomenutih materijala, i još više, možete pronaći na stranicama prvog hrvatskog elektroničkog časopisa za astronomiju i astronautiku M111, na čemu se zahvaljujem Marinu Tumpiću, koji ih je prikupio i sačuvao na webu.
Neke od njih nalaze se i u repozitoriju zvjezdarnice Apollo.