Zvjezdane vedute – Vaga – Zvjezdarnica Apollo

Umjetnički prikaz zviježđa Vage. © Ljubaznošću: Stellarium

Dogodovštine sa snimanja

Je li vam se kada dogodilo da vam zvijezda na očigled nestane? Nije? Meni je. Evo kako je to bilo. Prilikom pripreme, odlučio sam kojim redoslijedom ću snimati objekte. Igrom slučaja, α Vage ili Zuben el genubi bila je prva zvijezda na redu za snimanje. Okrenuo sam teleskop prema njoj, centrirao ju u središte vidnog polja, postavio kameru i započeo s probnim snimanjima. Tom prilikom tražim najoptimalniju ekspoziciju, podešavam osjetljivost kamere i sve što je potrebno da bih snimio materijal kojega onda mogu obrađivati. I tako sam snimio prva tri snimka kad iz nekog razloga, zvijezda se počela “razvlačiti”. Nije točkica nego je nekako, poput zrna riže. Pa i druga isto. I sjaj im je počeo opadati. Sve što sam pokušao, nije urodilo plodom. Ništa mi nije bilo jasno.

Pogledam u nebo, mislio sam da se naoblačilo. Ali nebo je kristalno bistro, zvijezde sjaje postojanim sjajem, nema ničega što bi ometalo snimanje. Pogledam u monitor, a zvjezdice se jedva vide, uvijaju se i naposlijetku potpuno ugasnu. Sad mi tek ništa nije bilo jasno. Oprema je ispravna i radi kako treba, teleskop prati kako treba, a zvijezda više nema, kao ni oblaka. Ustanem iz stolca, odem do teleskopa, stanem iza kamere i pogledam u smjeru gdje je teleskop okrenut. I zbilja, zvijezda nema. Pa tko je tu lud? Propnem se na prste i pogledam malo bolje. Kad, na nebu gdje nije bilo zvijezda stoji velika sjena. I u taj mi čas sine. Pa zvijezde su zašle iza krošnje velikog oraha koji mi raste na kraju vrta. Misterij je napokon bio razriješen. I ta tri snimka koje sam snimio bili su sasvim dobri pa sam jednoga od njih odabrao za obradu. Vidjeti ga možete malo niže u članku. Svaki puta naučim nešto novo. Ovaj puta da se zvijezde mogu “sakriti” u krošnji drveta. 🙂

Zviježđe Vaga (Libra)

Zviježđe Vaga - karta — *Karta zviježđa Vage. © Ljubaznošću: IAU and Sky & Telescope magazine (Roger Sinnott & Rick Fienberg)*

α Vage ili Zuben el genubi je optička dvojna zvijezda. Glavno plavo sunce ima spektar A3, prividnu veličinu 2,8^m a udaljena je 62 svjetlosne godine. Žuto sunce ima prividni sjaj 5,3^m a daleko je 78 svjetlosnih godina.

β Librae ili Zuben el Šemali je udaljena 148 svjetlosnih godina i ulazi u spektralnu klasu 88. Prividna veličina joj je 2,74^m i ima bliskog suputnika čije je postojanje utvrđeno spektralnim putem.

y Vage ili Zuben el Akrab je gigant tipa G6 koji je udaljen 109 svjetlosnih godina i ima prividni sjaj 4,1^m.

δ Lib ili Zuben el Akribi je pomrčinska promjenjiva, čiji sjaj varira od 4,8^m do 5,9^m u periodu od 2,33 dana. Udaljena je 205 svjetlosnih godina.

Grčki alfabet

Kao što već sigurno znate, vidjeli ste to puno puta, mnoge zvijezde i objekti u svemiru nose oznake iz grčkog alfabeta. S obzirom da nam on nije u svakodnevnoj uporabi, ovdje su popisana sva slova grčkog alfabeta, velika i mala kao i njihovi nazivi. To će vam olakštati snalaženje i prepoznavanje objekata koji imaju nazive ili dijelove naziva slovima iz grčkog alfabeta.

Veliko slovo	Malo slovo	Naziv	Veliko slovo	Malo slovo	Naziv
Α	α	alfa	Ν	ν	ni
Β	β	beta	Ξ	ξ	ksi
Γ	γ	gama	Ο	ο	omikron
Δ	δ	delta	Π	π	pi
Ε	ε	epsilon	Ρ	ρ	ro
Ζ	ζ	zeta	Σ	σ, ς	sigma
Η	η	eta	Τ	τ	tau
Θ	θ	theta	Υ	υ	ipsilon
Ι	ι	jota	Φ	φ	fi
Κ	κ	kapa	Χ	χ	hi
Λ	λ	lambda	Ψ	ψ	psi
Μ	μ	mi	Ω	ω	omega

Kučerine astronomijske crtice

Oton Kučera u svojoj je knjizi Naše nebo, 1895. godine napisao:

Ovo zviježđe imade samo dvije zvijezde većega sjaja (2. vel.), koje su za nj karakteristične. Pravac α ϰ u trapezu Ophiucha ostavlja ove dvije glavne zvijezde β i α Vage na zapadu; lako ćeš ih prepoznati, jer su jedine sjajnije zvijezde u onom kraju. Da budeš još sigurniji, upotrijebi i ovaj alignement: pravac, koji spaja Antaresa sa δ (srednjom zvijezdom u luku Škorpionovu) produžen preko ove posljednje zvijezde δ proći ćeš baš među obje zvijezde β i α u Vagi, koje su u zdjelicama njezinim. Zvijezdu β zovu također Zubenelschemati (arapski: lijeva [sjeverna] zdjelica), a zvijezdu α Zubenelgenubi (desna [južna] zdjelica). – Zviježđe je ovo po svoj prilici dobilo ime po tom, što su u jesen dan i noć jednaki, kada je Sunce u tom zviježđu. Po drugoj pak priči ima da podsjeća ovo zviježđe na nekoga starog egipatskog kralja Mochosa, koji je tobože obreo vagu i utege. U tom se zviježđu za nas ističe samo α kao dvostruko sunce, koje se već u kazališnom staklu (binoklu) vidi rastavljeno. I Vaga pripada u 12 zviježđa životinjskoga pojasa (zodijaka) i po tom u znamenita zviježđa.

Legenda kaže

Desno od Škorpionove glave nalazi se zviježđe Vage. Njegove sjajnije zvijezde nalaze se na produžetku spojnica Antaresa i zvijezda koje čine lepezu škorpiona. α ima ime Zuben el genubi što znači južna štipaljka. β se zove Zuben el šemali ili sjeverna štipaljka. Ta imena potječu iz vremena kad su te zvijezde bile dio zviježđe Škorpiona. Za “skraćivanje” njegovih štipaljki i stvaranje novog zviježđa Vage krivi su Stari Rimljani. Vaga je završila na nebu poslije umorstva Julija Cezara kao simbol njegove velike pravičnosti. Zanimljivo je da su arapske imena zvijezda Vage mlađa od samog zviježđa. To je zato što su se Stari Arapi služili prijevodima starogrčkih knjiga, a za promjene koje su Rimljani na tom dijelu neba napravili nisu znali, pa su zvijezde Vage za njih pripadale Škorpionu. No… To nije sasvim točno jer se zviježđe Vage spominje i u starogrčkoj mitologiji, često u vezi s Djevicom, koja je Grcima bila lik božice Astareje koja je bila i božica pravde i u ruci je držala vagu kojom je mjerila pravednost. Simbol vage u ovom smislu i danas znači odmjeravanje pravde. I indijske svete knjige spominju slično zviježđe, kao i stari kineski i egipatski spisi. Mjesto i izgled tog zviježđa nije kod svih isti ali je jasno da je zviježđe Vage puno starije od doba Julija Cezara.

Ako vam neki pojmovi koji se ovdje spominju nisu jasni, tada njihovo objašnjenje potražite u Astronomskom rječniku koji se nalazi u repozitoriju zvjezdarnice Apollo.

Želite li točno znati gdje se što od navedenoga nalazi, toplo vam preporučujem da iskoristite Stellarium, besplatni planetarijski program koji će vam pokazati sve što vas zanima. Ako vam ne odgovara instaliranje na svoje računalo, postoji i Stellarium na webu pa ga možete koristiti bez instaliranja, na njihovim web stranicama. Isto tako, postoji i Stellarium za vaše pametne telefone i tablete, kako za Android, tako i za Appleove uređaje.

Zahvale

Velika zahvala Muhamedu Muminoviću, autoru mnogih udžbenika iz astronomije u bivšoj Jugoslaviji. Generacije su odrastale učeći iz njegovih knjiga, o svemiru. Jedna od njih je i knjiga Zvjezdane staze iz koje potječu i ovi tekstovi koje ste upravo pročitali. Ljubazno mi je dozvolio da ih koristim za svoje potrebe snimanja zviježđa, na čemu mu se izuzetno zahvaljujem.

Također se zahvaljujem i Željku Andreiću, poznatom zagrebačkom astronomu i graditelju astronomskih instrumenata. Sve priče o legendama o tome kako su nastala zviježđa, marljivo je prikupljao, ispričao i dozvolio mi da ih objavim ovdje.

Neke od spomenutih materijala, i još više, možete pronaći na stranicama prvog hrvatskog elektroničkog časopisa za astronomiju i astronautiku M111, na čemu se zahvaljujem Marinu Tumpiću, koji ih je prikupio i sačuvao na webu.
Neke od njih nalaze se i u repozitoriju zvjezdarnice Apollo.